ALERGIJA NA SUNCE

Alergija na sunce ili fotosenzitivnost pojavljuje se u slučaju kad naš imunološki sustav pretjerano reagira na izloženost sunčevim zrakama. No sunce ne mora biti jedini krivac, možda samo nosite krivi parfem.
Ljudi mogu biti alergični na UVA ili UVB svjetlost ili na obje vrste. Alergični obično dobiju crveni osip koji svrbi na predjelima kože koji su bili izloženi. U rijetkim slučajevima neki pacijenti na koži mogu razviti urtikarije ili mjehure.

Mogu ih imati osobe svih tipova kože - od svijetle do tamne. Točan razlog preosjetljivosti zasad je nepoznat. No pretpostavlja se da zrake svjetlosti izazivaju promjene u koži zbog čega naše tijelo sunčevu svjetlost počne doživljavati kao i napad bakterija ili virusa. Ovo potakne reakciju imunološkog sustava koji izaziva simptome alergije.

U nekim slučajevima u sastavu nekog proizvoda koji se nanosi na kožu ili u lijekovima ( primjerice antibioticima i diureticima ) nalaze se kemikalije koje mogu dovesti do alergijske reakcije na sunce. Šminku ili kremu morate tad zamijeniti nekom vrstom koja ne izaziva alergiju, a za promjenu lijeka savjetujte se s liječnikom.

Fotosenzitivne reakcije nisu isto što i opekline. Naime opekline nastaju nakon što količina UV zraka prijeđe količinu koju pigment melanin može kontrolirati.

Tipovi alergije na sunce:

1. Fotoalergična erupcija: Javlja se zbog interakcije sunčeva svjetla i kemikalije nanesene na kožu putem parfema, kreme ili antibiotskog pripravka. Moguće je i zbog interakcije svjetla i neke kemikalije koju smo unijeli putem oralnog lijeka, posebno su česte reakcije kod uzimanja antibiotika tetraciklina i sulfonamida.

2. Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE): Javlja se alergijski osip već nakon kratke izloženosti sunčevoj svjetlosti. Najčešće se javlja kod žena u dobi od 20 do 40 godina. Iz nepoznatih razloga muškarci rijetko imaju ovakve alergijske reakcije. Zbog češće izloženosti koncem ljeta simptomi postaju obično manje ozbiljni. Međutim sljedećeg proljeća simptomi se obično jave s početnim intenzitetom.

3. Solarna urtikarija (osip): Pacijenti sa solarnom urtikarijom razvijaju osip nakon izloženosti sunčevoj svjetlosti. Osip je crven i različite rasprostranjenosti po tijelu.

4. Aktinički prurigo (nasljedni PMLE): Nasljeđuje se s roditelja na djecu. Uglavnom je uočen kod potomaka američkih Indijanaca. Simptomi su slični i kao kod polimorfne svjetlosne erupcije (PMLE ) no obično su ozbiljniji. Osim toga simptomi se javljaju obično već u djetinjstvu ili rane adolescencije.

Kad i gdje bježati pred suncem?

Sunčeva svjetlost najsnažnije djeluje na nas u razdoblju od 10 ujutro do 14 popodne, posebno u proljeće i ljeto. Zbog rjeđeg zraka u planinama opasnije je sunčati se na višoj nadmorskoj visini nego u dolinama. Osim toga jer se svjetlost dobro reflektira na svježem snijegu ( čak 80 % ) i pijesku (10 do 25 %), osjetljivi pacijenti trebali bi na to obratiti pažnju i izbjegavati pješčane plaže i skijanje. Voda, trava i tlo reflektiraju manje od 10 % sunčeve svjetlosti.





Što je pacijent duže izložen suncu to više UV zraka dolazi do kože pa je i alergijska reakcija burnija.

Tretman i prevencija
Kod ozbiljnih slučajeva liječnik čak može propisati oralni steroid ili neki drugi lijek.

No da do tako ozbiljnog stanja ne bi došlo najbolje je da mislite prije nego počnu prvi simptomi:
1. Izbjegavajte izlaganje suncu od 10 do 14 sati
2. Oblačite se razumno. Što je platno naše odjeće gušćeg tkanja i tamnije to će bolje štiti od UV zraka. Nosite i šešir šireg oboda i naočale.
3. Ne odlazite u solarij.
4. Koristite kreme za sunčanje s najmanje 15 SPF, čak i ako je oblačan dan. Nanesite kremu 20 minuta prije izlaska iz kuće. Čak i vodootporne kreme treba ponovno nanijeti svaka 2 sata, nakon plivanja ili naporne aktivnosti.

net hr