oľujak 2024 | pon | uto | sri | čet | pet | sub | ned |
---|
| | | | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | Calendar |
|
Latest topics | » MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMApet tra 03, 2015 12:25 pm by Kreativka » CARSKI REZsri oľu 25, 2015 1:31 pm by Kreativka » AUTOSJEDALICE GRUPA I-II-III 9-36kgpet kol 22, 2014 1:10 am by moja lu» Iskrivljena stopalasub svi 17, 2014 11:28 pm by moja lu» Graco-Evo kolica...pet svi 16, 2014 9:51 pm by janaelena » INHALATOR I INHALIRANJEuto svi 06, 2014 10:26 am by tina25 » buggypoduto oľu 11, 2014 9:54 pm by tina25 » TOP 10 POKLONA ZA 5 ROĐENDANpon pro 23, 2013 11:43 am by leobaby » UČILICE, SUNČICE, HLAPIĆ I SL.pon stu 25, 2013 1:08 am by Branka» hello...čet stu 14, 2013 6:06 pm by leobaby |
Online | Ukupno je: 8 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 8 gostiju.
/
Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 73, dana pon kol 07, 2017 8:11 am.
|
| | MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA | |
|
+6Nenich Tara Maja ira... luda mala LuLu 10 posters | Autor/ica | Poruka |
---|
LuLu Supermoderator
Join date : 10.08.2009 Age : 44 Lokacija : tamo tamo daleko
| Naslov: MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA pon kol 17, 2009 11:57 pm | |
| First topic message reminder :
Piše: mr. sc. Marin Vodanović, dr. stom. Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zavod za dentalnu antropologiju
Kod ljudske vrste postoje dvije vrste zuba - mliječni i trajni zubi. Mliječnih zuba ima 20 i od trajnih kojih ima 32 najviše se razlikuju veličinom, bojom i oblikom. Naime, mliječni zubi su znatno manji od trajnih, imaju mliječno-bijelu boju te niske i trbušaste krune. Iako se tada zubi još ne vide u usnoj šupljini, svih 20 mliječnih zuba je već prisutno u čeljustima u trenutku rođenja djeteta. Za očekivati je da će se prvi zubi u ustima pojaviti između šestoga i desetog mjeseca života, kada niču donji središnji sjekutići, a nakon njih slijede ostali mliječni zubi. Rastom i razvojem povećavaju se dimenzije djetetove čeljust čime se stvara prostor za trajne zube koji su znatno veći. Prvi trajni zubi pojavljuju se oko šeste godine života i potom postupno zamjenjuju mliječne zube. Obično do 21. godine života izniknu svi trajni zubi iako postoje određene osobne razlike u vremenu nicanja, kako trajnih, tako i mliječnih zuba.
Nažalost, još uvijek je uvriježeno mišljenje da mliječne zube ne treba čuvati, jer će ih zamijeniti trajni nasljednici. Točno je da će mliječne zube zamijeniti trajni, međutim apsolutno je netočno da mliječni zubi ne zaslužuju jednaku brigu kao i trajni. Naime, mliječni zubi imaju višestruko važnu funkciju: oni čuvaju mjesto za svoje nasljednike; potiču normalan rast i razvoj čeljusti; omogućuju žvakanje, što je preduvjet za dobru probavu; sudjeluju u stvaranju glasova te razvoju jasnoga i razumljivoga govora; bitno utječu i na estetski izgled lica, što pridonosi pravilnom psihičkom razvoju djeteta. Namjera ovog članka je upozoriti roditelje na važnost očuvanja zdravlja mliječnih zuba i pomoći im pri provođenju mjera oralne higijene, izboru odgovarajuće prehrane te sprečavanju nepodesnih navika koje mogu naštetiti mliječnom i trajnom zubalu.
Nicanje zubi
Nicanje zubi je prirodni, fiziološki proces pri kojem se u usnoj šupljini djeteta pojavljuju zubi, najprije mliječni, a potom od šeste godine nadalje i trajni zubi. Središnji sjekutići pojavljuju se između 6. i 10. mjeseca života, bočni sjekutići između 8. i 12. mjeseca, prvi kutnjaci između 13. i 16. mjeseca, očnjaci između 16. i 18. mjeseca, te drugi kutnjaci između 20. i 24. mjeseca. Sva navedena vremena nicanja su približna i moguća su odstupanja od 2 do 3 mjeseca. Ukoliko zubi ne počnu nicati do kraja prve godine, odnosno ako svi mliječni zubi ne niknu do kraja druge godine života treba se javiti (dječjem) stomatologu koji će napraviti pregled i eventualno rendgensku snimku čeljusti kako bi ustanovio zašto zubi nisu iznikli. Ponekad se može dogoditi da se dijete rodi s već izniklim zubom. Kako tako prerano iznikli zub može pričinjati smetnje pri dojenju, potrebno je konzultirati se s (dječjim) stomatologom koji će taj zub izvaditi, ako je riječ o tzv. predmliječnom zubu bez korijena, ili će ga na odgovarajući način zaobliti, ako je riječ o pravom mliječnom zubu.
Kada zubi započnu s nicanjem, kod mnogih beba sluznica usne šupljine postaje bolna i lako ranjiva. Kako zub prolazeći kroz kost na putu prema površini usne šupljine pritišće završetke živaca, to kod djece izaziva osjećaj svrbeža koji ih instinktivno tjera da u usta stavljaju svoje prste, igračke i razne druge predmete. Nepažljivim guranjem raznih stvari u usta može se dogoditi da dijete ne samo ozlijedi vlastitu sluznicu nego i da unese nepoželjne mikroorganizme koji mogu izazvati različite infekcije. Da bi se ta mogućnost umanjila, a ujedno djetetu smanjio osjećaj svrbeža poželjno je djetetu povremeno nježno masirati desni čistom, vlažnom gazom ili za tu svrhu posebno napravljenim gumenim igračkama. Neke od tih igračaka oblikovane su tako da se dijete te dobi može njima samostalno koristiti grickajući ih i sišući.
Od općih simptoma koji prate nicanje zuba najčešći su razdražljivost, plačljivost, poremećaji uobičajenog ritma spavanja, gubitak teka i pojačano slinjenje. Iako se nekada smatralo da nicanje zuba kod djece uzrokuje povišenu tjelesnu temperaturu, proljeve i osipe, danas se liječnici slažu oko toga da nicanje zuba nije primarni uzrok tim poremećajima, nego je najčešće riječ o posljedicama drugih razvojnih faza u životu djeteta koje se vremenski podudaraju s nicanjem zuba. Naime, u toj dobi djeca iz ležećeg položaja prelaze u sjedeći. Istodobno žlijezde slinovnice započinju s izlučivanjem sline koja se nakuplja na dnu usne šupljine. S obzirom na to da je dno usne šupljine još uvijek plitko, a djeca te dobi nisu svladala refleks gutanja, višak sline prelijeva se preko rubova usana pa slina curi iz usta. Prelaskom u sjedeći položaj djeca počinju i polako puzati po podu dodirujući različite pred- mete koje potom stavljaju u usta. Nerijetko su ti predmeti nečisti i na sebi imaju brojne mikroorganizme koji u djece mogu uzrokovati infekcije. Kako organizam djeteta burno reagira na infekcije, one mogu izazvati povišenu temperaturu. Otprilike u to isto vrijeme hranjiva vrijednost majčinog mlijeka postaje nedovoljna za normalan rast i razvoj djeteta, pa se u njegovu prehranu uvode nadomjesci i dopune majčinu mlijeku koji mogu izazvati probavne tegobe i proljeve. Sve te promjene i novosti u životu djeteta uzrokuju njegovu povećanu razdražljivost i plačljivost, što je ponekad neopravdano povezano s nicanjem zuba.
Utjecaj prehrane na rast usne šupljine i oralno zdravlje
Prva hrana koju dijete obično dobiva po rođenju je majčino mlijeko do kojeg dolazi sisanjem. Dojenje je najbolji način prehrane i uvelike utječe na pravilan rast i razvoj čeljusti, međučeljusnih odnosa i zubi djeteta. Dojenje zahtijeva od djeteta snažne, aktivne pokrete donje čeljusti i jezika koji potiču njihov razvoj i postavljanje u pravilan položaj. Ako majka ne može dojiti dijete, ono se hrani na bočicu. Oblik vrška bočice koji se stavlja djetetu u usta mora oponašati oblik bradavica majčinih grudi i poželjno je da sila i kretnje koje dijete mora proizvesti pri sisanju bočice budu identične onima prilikom sisanja grudi. Stoga nije dobro širiti otvor bočice kako bi se djetetu "olakšalo" sisanje.
Učestalo i dugotrajno izlaganje mliječnih zuba tekućinama koje sadrže šećere, u što osim sokova i zašećerenih čajeva ubrajamo i majčino i obično mlijeko, može dovesti do nastanka karijesa već u najranijoj dobi. Stoga nije dobro djecu uspavljivati i umirivati hraneći ih ili napajajući zaslađenim tekućinama neposredno pred odlazak na spavanje. Kada se dijete doji ili hrani na bočicu, poželjno je svaki obrok završiti s malo vode kako bi se isprali ostaci hrane.
Kod nešto starije djece poželjno je razvijati zdrave prehrambene navike, a to podrazumijeva uravnoteženu prehranu koja svakodnevno nudi voće, povrće, meso, žitarice i mlijeko. Konzumaciju slatkiša, grickalica i ostale nezdrave hrane između glavnih obroka treba ograničiti i minimalizirati, a mora li dijete neizostavno nešto pojesti između obroka, onda mu je bolje dati voće ili povrće (npr. mrkvu).
Održavanje oralne higijene
Mnoge roditelje muči pitanje kada početi s higijenom usne šupljine djeteta. Krovna američka stomatološka udruga - "American Dental Association" preporučuje da se s higijenom usne šupljine počne već nekoliko dana nakon rođenja. Iako je ovaj odgovor možda neočekivan i zbunjujući, jer se prvi zubi u ustima pojavljuju tek sa šest mjeseci, ta preporuka ima smisla uzme li se u obzir činjenica da ostaci hrane, bakterije i naslage na sluznici usta mogu oštetiti zube već u samom procesu nicanja. Da se to ne bi dogodilo, preporučuje se nakon svakog hranjenja bebi isprati usta vodom ili nekom nezaslađenom tekućinom te unutrašnjost usta obrisati čistom gazom kako bi se mehanički uklonili ostaci hrane. Čim se zubi pojave u usnoj šupljini treba ih početi nježno četkati mekanom četkicom koja je svojom veli- činom prilagođena dobi djeteta i vodom, bez uporabe zubne paste. U dobi iznad dvije godine može se početi primjenjivati manja količina dječje zubne paste koja sadrži fluoride (dovoljno je na četkicu staviti količinu paste koja odgovara veličini zrna graška). Pri kupnji zubne paste za dijete svakako treba pročitati deklaraciju proizvođača jer neke dječje zubne paste zbog svog sastava nisu preporučljive za djecu mlađu od šest godina. Naime, djeca do šeste godine života nemaju u potpunosti razvijen refleks gutanja, a zubnu pastu nije dobro gutati. Postoje li bilo kakve nedoumice u vezi s izborom zubne paste za dijete, najbolje je posavjetovati se sa stomatologom.
Prilikom pranja zuba malom djetetu bez zubne paste, samo s navlaženom četkicom, glava djeteta treba biti tako položena da roditelj u svakom trenutku može jednostavno pratiti kretnje četkice u unutrašnjosti usne šuplji- ne. Po završetku pranja, neovisno je li ono obavljeno sa zubnom pastom ili bez nje, obvezno usta treba isprati vodom. U razvijanju i prihvaćanju oralno-higijenskih na- vika kod djeteta koje je u dobi da samostalno može prati zube, dobro je da roditelj i dijete istodobno peru zube, jer dijete voli oponašati roditelje. Poželjno je da roditelj uvijek provjeri da li su zubi dobro oprani, a ako nisu da dijete precizno poduči kako da to sljedeći put napravi bolje. Djeca mogu samostalno početi prati zube već u dobi od šest ili sedam godina, no poželjno je da se kvaliteta pranja nadzire barem do 10. ili 11. godine.
Iako se dječje zubne četkice rjeđe upotrebljavaju i slabije troše nego kod odraslih, potrebno ih je zamije- niti svaka tri do četiri mjeseca, jer se na njima nakupe bakterije, a osim toga zbog često nepravilne uporabe vlakna mogu promijeniti smjer pružanja i prvobitan oblik, što može oštetiti zubno meso. Kako se čeljust djeteta razvija i u širinu i u duljinu vrlo brzo će se između mliječnih zuba pojaviti mali razmaci, tzv. dijasteme. Tako se osigurava dovoljno mjesta za trajne zube koji su veći od mliječnih. Razmaci između mliječnih zuba olakšavaju održavanje međuzubnih prostora čistima. Iako to kod nas još nije uobičajeno, u nekim razvijenim zemljama dječji stomatolozi preporučuju i uporabu zubne svile za čišćenje prostora između zuba. U tu svrhu razvijeni su posebni držači zubne svile za djecu. Djeca starija od deset godina trebala bi zubnu svilu samostalno upotrebljavati najmanje jedan- put na tjedan i to nakon što im je prethodno stomatolog pokazao kako je pravilno rabiti.
Nepodesne oralne navike
Nepodesnim oralnim navikama se smatraju svi oni vanjski čimbenici koji mogu nepovoljno utjecati na razvoj zubnih lukova i postav zuba u njima. Kod male djece tu najčešće ubrajamo sisanje prstiju i/ili drugih predmeta poput ruba odjeće, pokrivača, gaze i sl. Sisanje je jedan od prirodnih dječjih refleksa koji postoji još prije rođenja jer djeca sišu svoje prste i u majčinoj utrobi. Po rođenju sisanje im daje osjećaj sigurnosti, zadovoljstva i sreće te im pomaže da upoznaju svijet oko sebe. Stoga se s vremenom broj stvari koje su pogodne za sisanje povećava, pa osim vlastitog prsta dobro dođe i duda-varalica te mnogi drugi predmeti koji dospiju u ruke djeteta. Sisanje se kao potencijalno nepodesna navika češće susreće kod djece koja su umjetno hranjena. Kod njih sisanje prsta označuje nastavak urođenog refleksa sisanja čije je upražnjavanje izostalo prilikom dojenja.
Iako sisanje ima koristan i umirujući učinak na dijete, nije dobro ako ga dijete prakticira nakon četvrte godine života i već ga tada treba poticati da prestane sa sisanjem. Naime, ako dijete ne prestane sisati (vlastite prste, dudu-varalicu ili neki drugi predmet) do nicanja trajnih prednjih zuba (niču oko šeste godine), sisanje se smatra nepodesnom navikom. Sisanje u toj dobi može uzrokovati ozbiljne probleme s rastom čeljusti, postavom zuba i oblikom nepca, kao npr. otvoreni zagriz, istureni gornji zubi, visoko nepce itd.
Neka djeca samo pasivno drže svoj prst u ustima, što i nije toliko opasno, dok neka druga prilikom držanja prsta u ustima izvode intenzivne kretnje sisanja, što nije dobro. Aktivno od pasivnog sisanja možemo razli- kovati po zvuku koji se javlja kada djetetu izvučemo prst iz usta. Naime kod aktivnog sisanja prilikom naglog izvlačenja prsta iz usta nastaje određeni zvuk (plump) što znači da je prst bio gotovo vakumiran uz nepce i/ili sluznicu.
Da bi se dijete odviklo od sisanja, nije dobro kažnjava- ti ga za svaki pokušaj sisanja, nego je učinkovitije nagraditi ga za svako nesisanje. S obzirom na to da je sisanje nerijetko posljedica emotivne gladi te osjećaja nesigurnosti i straha, roditelji trebaju pronaći način i po- moći djetetu da se osjeća sigurno, prihvaćeno i ugodno. Pokaže li se sisanje tvrdokornom navikom koju je teško iskorijeniti, potrebno je konzultirati stomatologa i pedijatra koji poznaju još neke druge, učinkovitije metode. Iako je sisanje najrasprostranjenija nepodesna navika, na razvoj čeljusti mogu loše utjecati i neke druge navike poput grizenja jezika, disanja na usta, nepravilnog položaja prilikom spavanja i dr.
Učestalim i dugotrajnim grizenjem jezika ispunjava se prostor između gornjega i donjega zubnog niza što do- vodi do nastanka otvorenog zagriza pri kojem se zubi gornjega i donjega zubnog niza ne mogu dodirnuti. Pri disanju na usta usne nisu u dodiru, a to dovodi do neravnomjerne napetosti između vanjskih mišića usnog otvora i mišića obraza. Ta neravnoteža može uzrokovati povučenost donje čeljusti prema natrag ili promjenu položaja bočnih zuba. Osim toga, roditelji moraju voditi računa o tome da dijete ne spava uvijek s istim položajem glave, jer ako uvijek spava na istoj strani i ako stavlja ruku ili neku igračku pod obraz mogu nastati anomalije čeljusti i položaja zuba.
Zaključak
Iako je to često neprepoznato, mliječni su zubi iznimno važni za cjelokupno zdravlje danas djeteta, a sutra odrasle osobe. U dječjoj dobi roditelji se moraju brinuti o zubima djece i istodobno ih podučavati za samostalnu brigu o njima. Ono što roditelji mogu i za zdravlje svoje djece moraju učiniti je održavati oralnu higijenu, poticati na konzumaciju pravilne i zdrave prehrane te sprečavati nepodesne navike. Iako je ponekad teško ustrajati u tim namjerama, svaki će roditelj zasigurno biti ponosan na lijepe i zdrave zube svoga djeteta. | |
| | |
Autor/ica | Poruka |
---|
LuLu Supermoderator
Join date : 10.08.2009 Age : 44 Lokacija : tamo tamo daleko
| Naslov: Re: MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA pon tra 25, 2011 11:55 am | |
| 8 Redovita higijena usne šupljine i zubi
Zube treba četkati malenim kružnim kretnjama, svakoga zasebno, sve zubne plohe. Ne smiju se zaboraviti stražnji, četkici teže dostupni zubi.
Okruženi brojnim reklamama za paste i četkice za zube, često se pitamo što je zaista najbolje želeći riješiti nedoumicu. Reklame uglavnom zadovoljavaju komercijalne kriterije, ali ne i stručne. Opća su pravila za odabir četkice za zube da mora biti odgovarajuće veličine, napravljena od sintetičkih vlakana srednje tvrdoće. Izbor paste za pranje zuba kod najviše osoba određuju njezina cijena i aroma. U stručnom smislu, dobra je ona pasta koja ne sadrži abrazivna sredstva koja mogu oštetiti zubnu caklinu. Izuzetno su vrijedne i paste s dodatkom fluora za prevenciju i suzbijanje oboljenja zubi i desni. Slično je i s pastama s antiupalnim komponentama.
Pravilno četkanje zubi izuzetno je važno za održavanje njihove higijene, a i u prevenciji ozljeda zubnoga mesa, koje nakon krvarenja lako upalno reagira. Stoga zube treba četkati malenim kružnim kretnjama, svakoga zasebno, sve zubne plohe. Ne smiju se zaboraviti stražnji, četkici teže dostupni zubi. Kretnje lijevo-desno ne postižu željeni učinak i mogu izazvati oštećenja. Za higijenu zubi i usne šupljine postoje i tekućine za ispiranje usta koje imaju funkciju dezinfekcije, a i odstranjenja neugodnog zadaha. Brojne loše navike, kao što su pušenje i konzumiranje alkoholnih pića, dovode do potrebe za osvježenjem daha. Za tu su namjenu praktični i djelotvorni dražeje i bomboni te gume za žvakanje, svi bez šećera. Dakle, ako se radi o normalnim stanjima zdravlja usta i zubi, bitno je redovito i pravilno održavanje higijene, a manje je važno sredstvo za njeno provođenje. Najbolje i najskuplje sredstvo koje se koristi samo povremeno i nepravilno ima lošije učinke nego obično i jeftino sredstvo koje se koristi redovito. Stvaranje naslaga na zubima i desnima predstavlja glavni uzrok pojave oboljenja tih tkiva: osjetljivosti zuba i vrhova zuba, upale desni i njihova povlačenja, klimavosti zuba, što je posljedica razvoja parodentoze. U zubne se naslage (plaque), koje se sastoje od ostataka hrane i bakterija, talože minerali iz sline i stvara se vapnena masa. Ona se u obliku kamenca taloži na zubu. Naslage kamenca potiskuju desni i stvaraju otekline i krvarenje. Potisnute desni oko zuba stvaraju otvor koji postaje sve dublji i u kome se skupljaju produkti upale desni koji se miješaju s ostacima jela koji djeluju razarajuće. Sada je napadnuta i čeljusna kost te se zub rasklimava. Nakon toga dolazi do gubitka zuba. Zubi pokraj ispaloga zuba bivaju potisnuti, naginju se i okreću dok ne ispadnu.
Redovita higijena i odlazak stomatologu, koji će očistiti naslage kamenca, sprečavaju pojavu paradentoze i gubitak zuba.
22. ožujka 2004. Uredili: mr. sc. Marijan Erceg, dr. med.
Autori: Suzana Janković, dr. med. "Pedeset savjeta za zdravlje" Ilustracije:Danijela Milanović
Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
| |
| | | Kreativka Početnik
Join date : 25.03.2015
| Naslov: Re: MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA pet tra 03, 2015 12:25 pm | |
| Naša klinceza se namučila i još uvijek se bori oko nicanja prvih zubića. Vodimo doista maksimalno brigu o higijeni usne šupljine i nakon svakog dojenja (hvala bogu imam mlijeka ) napravimo kompletan tretman. Baš sam danas pročitala dobar članak na [You must be registered and logged in to see this link.] Mala nam jako slini i ta slina joj radi najviše problema radi bakterija koje se tada stvaraju. | |
| | | Sponsored content
| Naslov: Re: MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA | |
| |
| | | | MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA | |
|
| Permissions in this forum: | Ne moľeą odgovarati na postove.
| |
| |
| |