All4kids
All4kids

Interaktivni savjetnik za roditelje i sve koji to žele biti
 
Početna stranicaRegistracijaLogin
prosinac 2016
ponutosričetpetsubned
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar
Latest topics
» MLJEČNI ZUBIĆI- BAŠ SVE O NJIMA
pet tra 03, 2015 12:25 pm by Kreativka

» CARSKI REZ
sri oľu 25, 2015 1:31 pm by Kreativka

» AUTOSJEDALICE GRUPA I-II-III 9-36kg
pet kol 22, 2014 1:10 am by moja lu

» Iskrivljena stopala
sub svi 17, 2014 11:28 pm by moja lu

» Graco-Evo kolica...
pet svi 16, 2014 9:51 pm by janaelena

» INHALATOR I INHALIRANJE
uto svi 06, 2014 10:26 am by tina25

» buggypod
uto oľu 11, 2014 9:54 pm by tina25

» TOP 10 POKLONA ZA 5 ROĐENDAN
pon pro 23, 2013 11:43 am by leobaby

» UČILICE, SUNČICE, HLAPIĆ I SL.
pon stu 25, 2013 1:08 am by Branka

» hello...
čet stu 14, 2013 6:06 pm by leobaby

Top posters
Aleksandra
 
moja lu
 
Netty
 
Branka
 
LuLu
 
boyd
 
Maja
 
Daisy
 
aneris
 
vejanka
 
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Online
Ukupno je: 1 korisnik/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 1 gost. :: 1 Bot

/

Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 71, dana uto ruj 07, 2010 12:14 pm.

Share | 
 

 KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon kol 17, 2009 11:35 pm

Utjecaj prehrane na razvoj alergija u djece

Nutritivni alergeni
Terapija alergije
Preventiva i prehrana dojenčadi i djece

Alergija1 (hipersenzibilizacija ili preosjetljivost) na hranu mnogo je češća u djece nego u odraslih. S hranom u probavni kanal mogu ući brojni neželjeni sastojci: razni toksini, klice, paraziti, kemijski spojevi i makromolekule različitog sastava. Da bi organizam bio zaštićen od bilo kojeg "neželjenog uljeza", priroda je gastrointestinalnom sustavu dala vrlo razvijen imunološki obrambeni aparat, koji se sastoji od limfoidnog tkiva najčvršće povezanog i udruženog s crijevima (GALT - Gut Associated Lymphoid Tissue).
Unatoč takvoj učinkovitoj obrani, u cirkulaciji dojenčadi su neposredno poslije uzimanja jela nađene neznatne količine ovalbumina, kazeina i laktoglobulina, zbog nezrelosti njihovog imunološkog i probavnog sustava. Na sreću, u odraslih je to rijetkost, jer snažna kloridna kiselina i ostali proteolitički enzimi razgrađuju proteine do aminokiselina, iznimno do dipeptida. Isto se u odraslih zbiva i s većinom potencijalnih alergena.

Nutritivni alergeni
Slično ostalim alergenima, i nutritivni alergeni su po kemijskom sastavu najčešće proteini. Poznatiji nutritivni alergeni su: ribe (osobito losos), račići, kikiriki, jaja, mlijeko i pšenično brašno. Piletina, svinjetina, govedina, krumpir, naranča, limun, jagoda, orašasti plodovi i čokolada spadaju u nutritivne alergene koji rijeđe izazivaju alergije1.

Terapija alergije
Osnova svake terapije nutritivne alergije je dijeta. Postoje dvije osnovne vrste dijeta: eliminacijska i provokacijska1.
Eliminacijska dijeta identificira alergen izbacivanjem inkriminirajuće namirnice iz bolesnikove prehrane. Postoji 4 vrste eliminacijske dijete: inicijalna, oligoantigenska, elementarna, te dijeta koja zabranjuje svu hranu, osim vode, koja se nije održala.
Inicijalna eliminacijska dijeta pokazala se najprikladnijom u svakodnevnoj praksi. Nakon identifikacije alergena, bolesniku se daju namirnice koje najrijeđe uzrokuju nutritivnu alergiju. To su: janjetina, od povrća mrkva, grašak i krumpir, od cerealija riža, te tjestenina i med. Tijekom dijete bolesnik u specijalno kreiranu tablicu upisuje svoja opažanja. Bolesnik kod kojeg određena namirnica izazove izraženiju smetnju, mora odmah prestati s njezinim uzimanjem, te se obratiti liječniku1. Eliminacijska dijeta mora biti uvijek ograničena na 10 - 14 dana2,3. Kroz to vrijeme mora doći do poboljšanja ili potpunog povlačenja alergije, u protivnom, dijagnozu treba odmah ponovo razmotriti, budući da bilo kakva dijeta kod dojenčadi i djece može izazvati nagle poremećaje3.

Oligoantigenska dijeta je slična inicijalnoj, a sastoji se također od samo jedne vrste mesa (janjetina ili perad), povrća (kupus, kelj, špinat ili mrkva), voća (breskve, jabuke ili kruške) i ugljikohidratne hrane. Dijeta se provodi dva do četiri tjedna, uz isključivo konzumiranje vode. Postoji i nešto umjerenija dijeta, u kojoj se koriste sve namirnice osim jaja, piletine, svinjetine, govedine, ribe, od povrća se daje samo mrkva, celer i kupus, te se isključuju svi aditivi i začini, kao i orasi, lješnjaci i bademi. Ako alergijska reakcije nestane, postepeno se može dodavati jedna po jedna namirnica, pazeći pri tome kod koje namirnice se javlja alergija. Najprije se dodaju namirnice s malim, a tek kasnije s velikim alergenim rizikom.
Elementarne dijete se sastoje od oligopeptida i aminokiselina, hidrolizata škroba, disaharida i jednostavnih šečera, te minimalnih količina masti. Rijetka je mogućnost, ali ipak postoji, da neki bolesnici reagiraju i na hidrolizate škroba bez proteina.
Provokacijske dijete se temelje na tome da se inkriminirajući nutritivni alergen isključi iz prehrane, pa se zatim ponovno daje u određenim intervalima. Tako se ujedno najbrže i najpouzdanije dvostrukim slijepim pokusom otkrivaju bolesnici koji nemaju nikakvu nutritivnu alergiju.

Osim dijetoterapije, danas se može koristiti i imunoterapija, odnosno hiposenzibilizacija. Osnovu hiposenzibilizacije čini cijepljenje pacijenata malim količinama inkriminirajućeg alergena kroz dugi period (2-3 godine). Nažalost, do danas nije potvrđena učinkovitost takve terapije za nutritivnu alergiju, za razliku od inhalacijske alergije i alergije na ubode insekata koje se učinkovito tretiraju na ovaj način4,5.

Preventiva i prehrana dojenčadi i djece
Američka akademija pedijatara preporučuje isključivo dojenje kao idealnu prehranu do odprilike prvih 6 mjeseci života6. Majčino mlijeko predstavlja idealan balans hranjivih tvari, te sadrži i protektivna IgA antitijela koje dojenačka crijeva ne sadrže. Ova antitijela štite dojenčad od bakterijskih infekcija i vjerojatno smanjuju pojavljivanje nutritivnih alergija. No osim toga, kako bi se reducirala pojava ekcema u dojenčadi, također se dojiljama ne preporučuje konzumiranje jaja, kravljeg mlijeka, kikirikija, agruma, orašastih plodova i ribe6,7.
Alergija na mlijeko i soju kod dojenčadi se može javiti unutar nekoliko dana do nekoliko mjeseci nakon rođenja. Takva alergija ponekad ne uključuje urtikariju i astmu, nego grčeve, te moguću krv u stolici ili slabi razvoj. Ako je dijete alergično na kravlje mlijeko, tada liječnik može predložiti sojinu formulu, odnosno elementarnu formulu, u slučaju razvoja alergije i na soju8. Prema jednoj studiji, formula na bazi soje može se preporučiti kao prvi izbor za djecu stariju od 6 mjeseci koja su alergična na mlijeko9.
No prema drugim podacima, formule na bazi soje nisu odgovarajuća zamjena za većinu dojenčadi sa gastrointestinalnim simptomima, vezanim ili uz alergiju ili intoleranciju na mlijeko, zbog toga što i same mogu izazvati alergiju5. Osim toga, neke studije su pokazale da formule na bazi soje sadrže velike količine fitoestrogena, posebno izoflavona, koji prema eksperimentalnim podacima pokazuju potencijalno štetan učinak na neuroendokrino sazrijevanje. Stoga se u formulama na bazi soje mora razmotriti smanjenje sastava fitoestrogena.
Kod dojenčadi izuzetno alergičnih roditelja se ispitivao učinak formula na bazi hidrolizata sirutke, kazeina i soje, kako bi se spriječilo rano javljanje simptoma nutritivne alergije. Pronađeno je da su u tim situacijama hidrolizati sirutke i kazeine superiorni nad sojom. Otkriveno je da dojenje ili korištenje formule na bazi hidrolizata kazeina uz odgođeno uvođenja vrlo alergene krute hrane jednu do dvije godine, spriječava nastanak simptoma nutritivne alergije u prve dvije godine života. Međutim, ova prehrambena ograničenja nisu spriječila nastanak drugih respiratornih alergija (npr. alergijski rinitis, astma) sa dvije i sedam godina5.
Nažalost, ne postoji dovoljno dokaza da dojenje spriječava razvoj alergije kasnije u životu. Ono međutim, odgađa pojavljivanje nutritivne alergije odlaganjem izloženosti dojenčeta onoj hrani koja može uzrokovati alergiju. Uključivanja krute hrane nakon 6 mjeseci starosti ili kasnije, također se može produljiti period bez alergije kod djeteta9.
U tablici je prikazan redoslijed uključivanja krute hrane kod alergijskog dojenčeta11.


Vrijeme uključivanja Žitarice i žitne pahuljice Povrće Voće Meso i alternative Mlijeko i mliječni proizvodi Orašasti plodovi, sjemenke, drugo
6 do 9 mjeseci riža
proso Sve kuhano mrkva repa brokula krumpir zeleni grah
kelj (kupus) Sve kuhano kruška breskva banana marelica nektarina borovnica janjetina puretina majčino mlijeko
ako je apsolutno neophodno -formula sa hidroliz. kazeinom ništa
9 do 12 mjeseci ječam
raž
zob šparoga avokado karfiol prokulica šljiva
suha šljiva ananas grožđe jabuka (kuhana) brusnica grožđice piletina teletina govedina Majčino mlijeko ili formula sa hidroliz. kazeinom ništa
osim
biljnog ulja
u formulama
12 do 24 mjeseca kukuruz pšenica ostale žitarice zeleni grašak špinat rajčica celer krastavac salata
luk
češnjak bob
ostale mahunarke uključujući soju
bilo koje sirovo povrće agrumi: naranča grejp limun limeta bobice: jagoda malina kupina ostalo
dinja mango smokva datulja trešnja
bilo koje sirovo voće šunka svinjetina riba
jaja jogurt (običan) homogeni- zirano mlijeko bijeli mekani sir ulja
sjemenki suncokret
nakon 2 godine sve sve sve Školjke (rakovi) sve ostalo, uključujući sladoled kikiriki
orašasti plodovi čokolada sjemenke

Većina nutritivne alergije u djece (mlijeko, jaja, pšenica, soja) traje samo kratki period u djetetovu životu. Klinička tolerancija se obično razvija unutar nekoliko godina od dijagnoze alergije, unatoč kontinuiranoj prisutnosti serumskog IgE antitijela na alergensku hranu. Kako brzo dijete počinje tolerirati inkriminirajuću hranu, ovisi o težini početnih reakcija (što je teža početna reakcija, kasnije se razvija klinička tolerancija)5.

Najčešći nutritivni alergeni (odgovorni za do 90 % svih alergijskih reakcija) su proteini iz kravljeg mlijeka, jaja, kikiriki, pšenica, soja, riba, školjke, te orašasti plodovi. U nekim prehrambenim grupama, posebno kod orašastih plodova i školjki, alergija na jednog člane te grupe može rezultirati alergijom i na ostale članove. Ta pojava se naziva unakrsna alergija. Unutar životinjskih grupa hrane, unakrsna alergija nije česta. Na primjer, ljudi alergični na kravlje mlijeko uglavnom mogu jesti govedinu, ili oni alergični na jaja uglavnom mogu jesti piletinu11.

U ovim krajevima, česta je nutritivna alergija na mlijeko i mliječne prozvode. U kravljem mlijeku ima oko 34 g/L proteina, od toga 80 % kazeina, a ostalo čine proteini sirutke. Najčešći uzrok alergije na mlijeko je, osobito u djece, a-laktoalbumin, ostali rjeđe, a kazein vrlo rijetko.
Alergija na jaja, prije svega na bjelanjak, češća je u djece nego u odraslih. Pri tome se javljaju klasične alergijske reakcije, kao astma, urtikarije, ali i angioedem, edem laringsa, rinitis i konjuktivitis, a najčešće svrbež kože. Stoga u eliminacijskoj dijeti treba isključiti jaja i sve namirnice pripremljene iz ili sa jajima (tjestenina, rezanci, mljeveno meso, majoneza).
Uz alergiju na ribu, dosta je česta i alergija na losos i rakove (nije unakrsna alergija). Kod alergija na ribu treba pripaziti na jaja, te meso pilića i kokoši, ako su hranjeni ribljim brašnom.
Alergija na kikiriki je u nas vrlo rijetka, no može se javiti ako je osoba unakrsno alergična na ostale mahunarke (grašak, grah, bob, leća, pa i soja).
Alergija na razne vrste povrća je u nas dosta česta, i to na mahunarke, celer, mrkvu, rajčicu, rjeđe na krumpir.
Od voća, često se susreće alergija na agrume i jagode, rjeđe na breskve i mandarine. Također se javlja i unakrsna alergija na naranče i mandarine, kao i jabuke i maline.
Alergija na meso je rijetka, ali se najčešće javlja na piletinu i teletinu, jer su te životinje češće liječene penicilinima i drugim lijekovima, te se zapravo javlja alergija na lijek, prije nego na proteine mesa. Iz tog razloga se preporuča meso divljači (srnetina, zečetina, itd).
Alergija na začine je rijetka, no može se javiti na anis, lovor, kim, curry, a također je moguća alergija i na konzervanse i boje, što se malo teže identificira.
Alergija na orašaste plodove i sjemenke obuhvaća lješnjake, orahe, bademe, sjemenke suncokreta, maslina, te ulja dobivena iz njih. Iz prehrane treba izbaciti sva jela temeljena na njima (uključujući čokoladu, kolače).
Također se može javiti alergija na plijesan, koja se može naći na vlažnim plohama, u brašnu, kruhu, na pljesnivu siru, voću, povrću. Manifestira se proljevom, ali i astmom i hunjavicom. U eliminacijskoj dijeti treba ocat zamijeniti limunovim sokom.
Također se često javlja alergija na pelud raznih biljaka, koja nije nutritivne, nego inhalacijske prirode. Međutim, pelud se može javiti i u raznim prehrambenim proizvodima (čajevi, med, zobene pahuljice, pšenične mekinje), pa zbog toga treba obratiti pozornost i na njih1.

MEDICINA .HR

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...


Zadnja promjena: LuLu; pon vel 18, 2013 1:57 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon kol 17, 2009 11:36 pm

Alergijske reakcije na hranu

Neželjene reakcije na hranu mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: toksične i netoksične reakcije. Toksične se reakcije javljaju u svakog tko pojede određenu količinu hrane zaražene bakterijama ili toksinima. Netoksične reakcije javljaju se u preosjetljivih osoba, a mogu biti alergijske (imunološki mehanizmi) i nealergijske (reakcije nepodnošenja) koje nisu uzrokovane imunološkim mehanizmima. Alergijske reakcije na hranu mogu se podijeliti u reakcije koje su poput većine alergijskih bolesti posredovane IgE protutijelima te one koje to nisu.

Kako se manifestiraju alergijske reakcije na hranu?

Alergijske reakcije na hranu posredovane IgE protutijelima vrlo su raznolike. Mogu uzrokovati sustavne reakcije opasne po život (anafilaktički šok) ili zahvatiti jedan ili više organskih sustava. Najčešće su kožne reakcije (urtikarija, angioedem, atopijski dermatitis). Nerijetko se alergija na hranu očituje samo tzv. oralnim alergijskim sindromom, odnosno osjećajem pečenja ili svrbeža jezika, otokom jezika, usnica, nepca ili ždrijela. Zahvaćenost dišnog sustava može se očitovati simptomima astme i alergijskog rinitisa. Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev. Grčevi su čest simptom alergije na hranu u dojenačkoj dobi. Alergija na hranu koja nije posredovana IgE protutijelima može se očitovati posebnim kliničkim stanjima. Dijagnoza tih stanja zahtijeva pažljivu bolničku obradu (alergijski eozinofilni gastroenteritis, enterokolitički sindrom, hranom inducirana enteropatija, plućna hemosideroza, herpetiformni dermatitis, itd.).

U kojoj se dobi javljaju alergijske reakcije na hranu?

Te se reakcije mogu javiti u svakoj životnoj dobi. Najčešće su u prvim godinama života. U razvijenim zemljama Zapada navodi se učestalost tih reakcija u djece od 8 - 28%. U odraslih su znatno rjeđe: 1,4 - 1,8%. Alergijske reakcije na hranu češće su u djece koja imaju neku drugu alergijsku bolest (atopijski dermatitis) ili su te bolesti prisutne u obitelji.

Koja hrana najčešće uzrokuje alergijske reakcije?

Hrana je sastavljena od bjelančevina, šećera i masti. Najčešći alergeni u hrani su spojevi koji sadrže šećere i masnoće (glikoproteini). Namirnice koje najčešće uzrokuju alergije su kravlje mlijeko, jaja, ribe, rakovi i školjke, žitarice, soja, kikiriki, orasi, bademi, lješnjaci i jagode. U odraslih je oko 90% alergijskih reakcija na hranu uzrokovano kikirikijem, orasima, ribom i školjkama, a u djece jajima, mlijekom, sojom i brašnom. Poznato je da se radi unakrsne reaktivnosti u bolesnika koji su alergični na pelud mogu javiti alergijske reakcije na hranu, i obrnuto. U bolesnika alergičnih na pelud breze česta je alergija na jabuku, sirovi krumpir, mrkvu, celer, grašak, kivi i sl.

Alergije na konzervanse, boje i dodatke hrani (aditive)

Alergijske reakcije na hranu nerijetko su uzrokovane dodacima (aditivima) hrani, konzervansima i bojama. Reakcije na aditive hrani javljaju se u oko 1% djece i u 0,01 - 0,23% odraslih. Smatra se da je učestalost reakcija na aditive hrani zapravo veća, ali se zbog nedostatnih i nestandardiziranih testova rjeđe dokazuju. Neke tvari mogu se poimenično spomenuti: konzervans natrijev benzoat, boja tartrazin (žuto obojeni napitci, slatkiši i sl.), te sladilo aspartam.

PLIVA.ZDRAVLJE

Alergija na kravlje mlijeko

Alergija na kravlje mlijeko javlja se u oko 2,5% dojenčadi i u djece do druge godine života te je to najčešća alergijska reakcija u djece te dobi. To se tumači činjenicom da su bjelančevine kravljeg mlijeka obično prve strane bjelančevine s kojima dolazimo u kontakt. U kravljem mlijeku nalazi se dvadesetak tvari koje mogu uzrokovati alergijsku reakciju. Najvažnije su laktoglobulini, laktalbumin, kazein i kravlji albumin. Pasteriziranjem mlijeka ne smanjuje se njegova alergogenost. Oko 50% bolesnika koji su alergični na kravlje mlijeko, alergični su i na kozje mlijeko. U oko 50% bolesnika ,koji su zbog alergije na kravlje mlijeko uzimali sojino mlijeko, razvije se osjetljivost i na soju. Nasreću, preosjetljivost na kravlje mlijeko često nije trajna pojava. Oko 85% djece u kojih je bila dokazana alergija na kravlje mlijeko prestaje biti alergično do treće godine života te može konzumirati kravlje mlijeko bez posljedica.

Alergija na jaja

Jaja su česti uzrok alergijskih reakcija. Češća je alergija na bjelanjak, nego na žumanjak jajeta. U jajetu se nalaze brojni potentni glikoproteini koji mogu uzrokovati nastanak alergijske preosjetljivosti (ovalbumin, ovomukoid, ovotransferin i lizozim). Ovoalbumin čini više od 50% ukupnih proteina bjelanjka, kako u sirovom jajetu, tako i u kuhanom. Zanimljivo je da bolesnici alergični na jaja često imaju pozitivne kožne alergijske testove na piletinu, iako piletinu mogu jesti bez alergijskih reakcija.

Alergija na ribe, školjke i rakove

Neželjene reakcije na ribu, školjke ili rakove mogu biti alergijske i nealergijske prirode. U nekih se osoba nakon konzumiranja tih namirnica (plava riba, dagnje, škampi) mogu javiti mučnina, povraćanje, grčevi, urtikarija, pa čak i anafilaktoidna sustavna reakcija. Radi se o nespecifičnom (nealergijskom) oslobađanju histamina, tvari koja sudjeluje u mnogim alergijskim manifestacijama. Mogu se javiti i prave alergijske reakcije, osobito na ribu, rakove (riječni i morski rakovi, jastog, škampi), školjke (dagnje, kamenice, priljepci) te na hobotnicu i lignje. Te su reakcije češće u odraslih te u osoba koje konzumiraju veće količine tih namirnica. Alergijske reakcije na ribu najčešće se pripisuju pastrvi, lososu, bijeloj ribi, štuki, srdeli, inćunu, brancinu, tuni itd. Neki alergeni riba su termostabilni, a drugi termičkom obradom gube alergogenost. Osoba može biti alergična na samo jednu vrstu ribe ili na ribe različitih vrsta.

Alergija na voće i povrće

Alergijske reakcije na te namirnice najčešće uzrokuju kikiriki, lješnjak, orah, badem, jagoda i kivi. U mlađim dobnim skupinama češće su reakcije na brašno (pšenično, ječmeno, kukuruzno), rajčicu, peršin, gorušicu (senf) itd. U nekih bolesnika javljaju se simptomi alergijske hunjavice i astme pri udisanju brašna, obično prilikom profesionalne izloženosti (pekari, mlinari, kuhari i sl.). Zanimljivo je da te osobe konzumiraju srodne namirnice bez opasnosti od alergijskih reakcija.

Kako se dokazuje alergija na hranu?

Za dijagnozu alergijskih reakcija na hranu važni su podaci koje daje bolesnik. Bolesnici, a u djece njihovi roditelji, često uočavaju povezanost alergijskih simptoma i konzumiranja određene vrste hrane. Bolesnicima se preporučuje vođenje dnevnika prehrane i simptoma. Neizravan dokaz alergije na neku od namirnica je eliminacijska dijeta, tj. nestanak alergijskih tegoba nakon izostavljanja pojedinih namirnica. Alergija na hranu se, kao i u drugim alergijskim bolestima, može dokazati kožnim testovima te određivanjem razine specifičnih IgE protutijela u krvi bolesnika. Najvažniji test za dokaz alergija na hranu je provokacijski test. Bolesniku se, prema određenom protokolu, daju namirnice za koje se sumnja da su uzrok alergije te se prati mogući nastanak alergijskih simptoma.

Što učiniti kada se pojavi alergijska reakcija na hranu?
Bolesnicima koji su alergični na određenu vrstu namirnica preporučuje se eliminacijska dijeta, tj. izbjegavanje tih namirnica. Važno je poučiti bolesnike koji su imali sistemsku alergijsku reakciju (anafilaktički šok) o mjerama strogog pridržavanja eliminacijske dijete. Važno je znati u kojim se namirnicama nalaze neke alergogene tvari kada to nije izravno očito (jaja u tjestenini, maslac od kikirikija u nekim industrijskim slasticama i sl.). Osobe s rizikom ponovljene teške alergijske reakcije moraju pri ruci imati autoinjektor adrenalina i brzodjelujući antihistaminik.

Pomažu li lijekovi?

Najvažnija terapija u bolesnika alergičnih na hranu je eliminacijska dijeta. Ako su bolesnici osjetljivi na više namirnica ili nije točno utvrđen uzrok alergije na hranu, može se preporučiti primjena tableta antihistaminika (loratadin, feksofenadin, cetirizin) te kratkotrajna primjena kortikosteroida. Specifična imunoterapija vrlo je dvojbena i u pravilu se ne provodi.


Alergija na kravlje mlijeko



Alergija na kravlje mlijeko je dobro proučen oblik nutritivne alergije (alergija na sastojke hrane). Postoje trenutni i odgođeni oblici alergije na mlijeko. Oblik koji se odmah javlja je uglavnom vrlo očit i pokazuje se i kožnim testovima. Odgođeni oblici nisu tako jasni i često uzrokuju kroničnu (dugotrajnu) bolest koja se rijetko prepozna.

Kravlje mlijeko sadrži proteine koji su antigeni - pobuđuju odgovor imunološkog sustava. Pacijenti svih dobi s bolestima probavnog sustava mogu imati problema s probavljanjem ovih proteina i mogu se ponašati kao antigeni. Ovi "mliječni" problemi mogu se pripisati nepodnošenju laktoze, mliječnog šećera, te se može propisati laktaza, enzim mliječnog šećera.

Alergija na mlijeko je problem proteina i ne mijenja se promjenom mliječnog šećera. Često je dijagnoza "nepodnošenje laktoze" nepotpuna ili pogrešna, a simptomi se i dalje javljaju ako se izostavi samo laktoza. Često se dječja alergija na mlijeko smatra specifičnim i ograničenim stanjem koje djeca "prerastu". Ova ideja pogrešno navodi na daljnje uzimanje mlijeka pri čemu djeca imaju kronične simptome zbog mlijeka iako je možda originalni problem nestao, ali se promijenio oblik bolesti što zbunjuje i roditelje i liječnike.

Neka djeca imaju alergijsku sklonost (dijatezu) koja traje i razvija se s različitim manifestacijama.
Istraživanja na djeci s naglom anafilaktičkom reakcijom na kravlje mlijeko u dječjoj dobi zamijećen je produljeni oblik preosjetljivosti koji se razvijao kroz uvođenje raznovrsne prehrane, ponavljana bolnička liječenja i česte epizode alergijskih reakcija na lijekove. Ova djeca mogu pokazivati preosjetljivost i dalje te u odrasloj dobi imati imunološki uzrokovane bolesti. Iako je svega nekoliko istraživanja posvećeno alergiji na mlijeko u odraslih, dovoljno je dokaza za sumnju da proteini mlijeka uzrokuju glavnu ulogu u bolesnika svih dobi. U mlijeku postoji najmanje 30 antigenih proteina. Kazein je najčešće korišten mliječni protein u prehrambenoj industriji; ostale grupe proteina u mlijeku su laktalbumin, laktoglobulin, bovini albumin i gama globulin. Procesi probave vjerojatno povećavaju broj mogućih antigena na više od sto.

Mliječni proteini se ne mijenjaju u procesu proizvodnje mliječnih proizvoda svih vrsta. Dok nepodnošenje laktoze (intolerancija) ne mora biti problem kod jedenja jogurta, na primjer, alergija na proteine mlijeka se i tu javlja. Mnoge bolesnike se zavarava tvrdnjama o mlijeku bez laktoze, jer oni i dalje imaju simptome alergije i kada jedu ove proizvode.
Probavljeni dijelovi svakog od proteina mlijeka mogu uzrokovati stvaranje grupa IgE, IgA i IgG antitijela i mogu biti okidači različitih složenih imunoloških odgovora. Zbog toga kožni testovi s cjelovitim proteinima mlijeka mogu zavarati - na kožnim testovima redovito se javlja tip 1 odgovor koji pokazuje IgE aktivnost protiv cjelovitih proteina, ali ne pokazuje i reakcije na sekundarne antigene koji nastaju probavljanjem cjelovitih proteina.
Štoviše, mliječni antigeni mogu prolaziti kroz sluznicu probavnog sustava netaknuti pa mogu uzrokovati odgođenu imunološku reakciju koja ne ovisi o IgE i koja se ne može otkriti kožnim testovima. Uloga mliječnih proteina u nastanku najozbiljnijih bolesti ostaje neobjašnjena. Postoji dokaz o ulozi proteina mlijeka u nastanku mnogih bolesti - astma, rinitis, ekcem, urtikarija, teški otitis media, plućni alveolitis (hemosideroza), enteropatija uzrokovana mlijekom u dojenčadi, eozinofilni gastroenteritis, krvarenje iz probavnog sustava d anemijom zbog manjka željeza, migrenozne glavobolje, ADHD (poremećaj pozornosti - hiperaktivnost), Crognova bolest, reumatoidni artritis i šećerna bolest ovisna o inzulinu (tip I).


Proizvođači dječje hrane ulažu ogromne napore kako bi proizveli "hipoalergene" mliječne proizvode različitim metodama hidrolize proteina. Jedno je istraživanje pokazalo kako hidrolizat sirutke smanjuje pojavnost atopije (sklonosti ka alergijskim reakcijama) tijekom prve godine života djece: 21.8% djece od onih koja su se hranila hidrolizatom sirutke imala su simptome za razliku od 48.6% među ostalima.
Formule s djelomično hidroliziranim proteinima nisu se pokazale tako djelotvornima kako su se proizvođači nadali i obećavali.

IgE model alergije privlačan je znanstvenicima zbog njegove jednostavnosti i lakoće testiranja na senzitizacuju (osjetljivost); međutim ovaj test je pozitivan samo kod one skupine koja ima tip1, IgE-posredovanu alergiju. Neki znanstvenici su tvrdili kako je ovaj oblik reakcije jedini pravi oblik reakcije ne hranu. Njihovo mišljenje, međutim, nije prihvatljivo.



MEDICINA .HR

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
anka
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 24.08.2009

PostajNaslov: KALENDAR DOHRANE   uto ruj 22, 2009 12:07 pm

Mateo za sad još uvjek samo doji, al za koji dan morala bi ja upočeti uvoditi dohranu.
kod doke idem tek krajem 10 mjesedca, a on puni 6 mjeseci 6.10. Stari kalendar nemam tužan a baš se i ne sjećam svega.
Našla sam na coolinarici ovaj kalendar pa me zanima vrijedi li što, da li odgovara načinu kako ste vi hranili svoju dječicu.

[You must be registered and logged in to see this link.]
[Vrh] Go down
Maja
Forumska ovisnica
Forumska ovisnica


Join date : 24.08.2009
Age : 35
Lokacija : Na pravom mjestu

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   uto ruj 22, 2009 1:00 pm

procitaj komentare ispod

mlijecne proizvode uvedi puno kasnije jer mozda nece imati sad alergijsku reakciju ali stvara podlogu za kasnije reakcije u pubertetu. ja sam krenula tek sa nekih 11mj jogurtice. kad budes uzimala palentu uzmi od alnature (dm) jer druge imaju gluten (ima jos jedna bez glutena ali neznam koja). nebi vjerovala sta sve ima gluten Rolling Eyes

citruse nakon 10mj zivota. ista stvar kao i za mlijecne proizvode

kekse nakon 8mj(gluten) , brokula isto malo kasnije jer je zestoka, nikakva ulja,masti i tome slicno nismo koristili pa sigurno do god dana osim maslinovog. ali to sama odluci.

orasatse plodove su probali jako kasno, nakon god dana i jaje tek nekoliko dana pred rockas jer su jaki alergeni pa mi se nije dalo zezati.

to ti je moj savijet a vjerujem da ce drugi imati svoje pa ti procitaj, prosudi i odluci :mig:
[Vrh] Go down
mišek
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 16.08.2009
Age : 30
Lokacija : Kc

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   uto ruj 22, 2009 1:13 pm

mi smo mliječen ranije nego šta Maja kaže negdje s 8 ili 9 mjeseci...
L nije volio i nije nikako htio ova adaptirana niti jedno, pa samo prešli na kravlje...

palentu smo među prvim stvarima papali, ali bez glutena....
i rižu isto....

mi još nismo citruse, ni orašaste plodove a niti bobičaste tipa jagode, malinr, borovnice....
dr je preporučio što kasnije jer su jaki alergeni...a i moja sestra je bila alergična ko mala....

jaje još ono baš pečeno ili uhano nismo, ali u rezancima za juhu ili tak nečemu da...

kaj se masti tiče, ja sam Lukasu od početka s putrom slagala ili maslinovim uljem....
ostale masti ne...
[Vrh] Go down
anka
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 24.08.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   uto ruj 22, 2009 1:56 pm

ok ja sam malo neupućena pa ako može neki link na to zašto izbjegavati gluten prvih mjeseci i kad može.
[Vrh] Go down
Maja
Forumska ovisnica
Forumska ovisnica


Join date : 24.08.2009
Age : 35
Lokacija : Na pravom mjestu

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   uto ruj 22, 2009 1:59 pm

gluten treba izbjegavati radi celijakije. to je bolest crijeva odnosno netolerancija na gluten. i stoga je bolje izbjegavati gluten bar do 8.mj zivota i onda polako uvoditi

[You must be registered and logged in to see this link.]
[Vrh] Go down
anka
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 24.08.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon ruj 28, 2009 5:33 pm

vidim js biti će muka po dohrani. Borna je sve prihvaćao a ovaj mališan, probala sam pred neko vrijeme mrkvu mu dati i nije mu se svidjelo, danas jabuku i još gorw pljuvao ju van i tolko se naprezao da je i mlijeko povratio prase malo. il mu još nije vrijeme, il je mustra koja bi malo birala?
[Vrh] Go down
marica
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 21.09.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon ruj 28, 2009 6:35 pm

što se tiče dohrane tu ti svaki pedijatar vodi svoju politiku....... po novom se dohrana uvodi sa napunjenih 8 mjeseci djeteta, kreće se povrćem i voćem. voće se daje isključivo svježe i nikako u obliku sokića (kako se meni savjetovalo kad sam počela dokranjivati matea). od povrća djete smije jesti sve. sa 9 mjeseci kreće se sa mesom.......
po kalendaru dohrane kojeg sam dobila od patronožne sa dohranom se kreće od 5 mjeseci sa voćem.
Mislim da još negdje čuvam taj kalendar pa ti ga dam kad dođeš na kavu
dragi
[Vrh] Go down
anka
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 24.08.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon ruj 28, 2009 7:33 pm

može. ja sam stari negdje posijala. kava neki dan ovaj tjedan popodne, možda srijeda?
[Vrh] Go down
marica
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 21.09.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   sub lis 03, 2009 9:41 pm

tek sam sad vidjela porukicu ups

našla sam kalendar a kavica može što prije
[Vrh] Go down
Aleksandra
Admin
Admin


Join date : 08.08.2009
Age : 40
Lokacija : Tamo gdje je srce

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   sub lis 03, 2009 10:01 pm

kad planiraš kavicu planiraj pokupiti i maramice kod Ani mig - imaš pp

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]
[Vrh] Go down
marica
Brbljavica
Brbljavica


Join date : 21.09.2009

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 8:39 pm

vidjeh o da
[Vrh] Go down
moja lu
Forumska ovisnica
Forumska ovisnica


Join date : 03.09.2009
Age : 37
Lokacija : Blizu mora

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 10:49 pm

Evo draga pa malo usporedi, sa ostalim kalendarima dohrane.
Od majčinog mlijeka do prvih kašica

Do 6 mjeseci majčino mlijeko može biti jedina hrana za dojenče uz dodatak potrebnih vitamina koje će preporučiti pedijatar. Tijekom cijele prve godine mlijeko ostaje glavna namirnica za dijete.
Dojenjem majka daje djetetu svu potrebnu energiju za njegov organizam, prehrambene tvari za rast i razvoj, ali i bliski emocionalno kontakt, koji je djetetu neophodan da dobro raste i napreduje.
Majčino mlijeko je savršena i prirodna hrana za svako novorođenče kojom prima svu energiju i prehrambene tvari koje su mu potrebne u prvih šest mjeseci života. Kad ga majka primi u naručaj i privine uz svoje tijelo, dijete se osjeća voljeno i zaštićeno. Uz osnovne prehrambene tvari koje mu daje majčino mlijeko, dojenče dobiva i dragocjenu zaštitu od infekcije što daje majčinom mlijeku jedinstvenu biološku vrijednost. Niti jedna druga hrana nema to svojstvo i danas je nedvojbeno znanstveno dokazano da je bolji učinak na zdravlje i sveukupna korist za dijete što majka uspije duže dojiti.

Nova hrana, koristan dodatak

Svjetska zdravstvena organizacija preporuča isključivo dojenje do dobi od 6mjeseci. Samo rijetko se mogu uvesti u prehranu druge namirnice, ali nikada prije navršena 4 mjeseca.
Od 6 mjeseci počinje razdoblje dohrane koje se često naziva i odbijanjem (odvikavanjem) od prsiju, što nije najsretniji naziv jer se s dojenjem nastavlja dalje i mlijeko ostaje glavna hrana do godine dana. Dojenje nije navika, nego potreba, jer mlijeko je osnovna hrana za dojenče tijekom cijele prve godine.
Nakon dobi od 6 mjeseci počinju se uvoditi u prehranu i druge namirnice, ali samo kao nadopuna dojenju, a ne zamjena u kratkom vremenu. Naziv dohrana, što treba posebno naglasiti, znači samo dodatak osnovnoj prehrani, a to je majčino mlijeko (ili zamjensko, adaptirano ako dijete nije dojeno). Upravo stoga se takva hrana naziva komplementarna - dopuna osnovnoj prehrani. Uvođenje novih namirnica mora biti postupno kako bi dijete naučilo upoznati nove nepoznate okuse, prilagoditi se na hranu drugačijeg oblika (konzistencije) i priviknuti se na novi način hranjenja. Do dobi od dvije godine dijete završava prelazno razdoblje, dobiva istu hranu kao i drugi članovi obitelji. Majčino mlijeko se potpuno zamijeni uobičajenom prehranom uz obavezne dnevne obroke mlijeka i mliječnih pripravaka zbog toga što osiguravaju unos kalcija - minerala koji daje kostima čvrstoću.

Dohrana mora biti postupna
Neke mame još uvijek misle da bi trebalo čim prije početi s dohranom i dati djetetu što prije čvrstu i hranu veće hranjive vrijednosti. Ovakvo mišljenje posljedica je iskustva prethodnih generacija (50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća) kad se je s dohranom počinjalo puno ranije, što se pokazalo pogrešnim.

Još u majčinom trbuhu nerođeno dijete dobiva zalihu nekih tvari kao što je primjerice željezo, koje mu kasnije omogućuju rast. Već u prvim mjesecima života njegov organizam poseže za tim zalihama koje mu zajedno s dragocjenim prehrambenim tvarima iz majčinog mlijeka omogućuju skladan razvoj. Majčinim mlijekom zadovoljene su tako sve potrebe za normalni djetetov rast.
Samo u slučaju da dojenče koje se hrani isključivo na prsima ne napreduje, ne dobiva dovoljno na težini ili količina mlijeka nije dovoljna da utaži djetetovu glad, pedijatar će odlučiti treba li početi s unosom druge hrane t.j. dohranom, ali nikako prije navršena 4 mjeseca. Prije te dobi dijete još ne kontrolira držanje glave, pokrete jezika, niti gutanja hrane koja nije isključivo tekuća. Sposobnost njegovog probavnog sustava mora biti takva da unos druge hrane osim mlijeka nema štetan učinak.

Djetetu treba više energije
Nakon dobi od 6 mjeseci majčino mlijeko više ne osigurava sve prehrambene potrebe djeteta.

Iako mlijeko ostaje osnovna namirnica, potrebe za energijom su povećane. Ta potreba se povećava progresivno s rastom djeteta. Aktivni pokreti uz rast i povećani rad mišića zahtijevaju dodatan unos energije (šećeri i masti), te minerala i bjelančevina. Dijete u dobi od 6-8 mjeseci prima samo 70% energetske potrebe organizma iz majčinog mlijeka, a s godinu dana samo 40%.
Prirodne zalihe organizma su iscrpljene i jako raste potreba za povećanim unosom minerala i željeza (koji je neophodan za stvaranje novih eritrocita). Također je povećana potreba za cinkom i vitaminima (posebice vitaminom C pa i A).
Da bi se zadovoljile nove potrebe, namirnice koje se unose kao dohrana moraju imati posebne specifične karakteristike.

Visoka prehrambena vrijednost u maloj količini
Hrana mora biti bogata energijom i vrijednim prehrambenim sastojcima koji su stanju u maloj količini zadovoljiti potrebe organizma, jer je prirodno zapremnima želuca u toj mladoj dobi još mala.

Sigurnost
Hrana koja se daje dojenčetu ne smije sadržavati tvari koje bi mogle biti štetne i mora biti priređena u savršeno higijenskim uvjetima.


U prvom razdoblju dohrane gore spomenute karakteristike namirnica jamče najviše industrijski priređeni proizvodi namijenjeni posebno za rano djetinjstvo: homogenizirani i liofilizirani kao prvi mesni obroci, te kašice od cerealija (žitarica - za početne kašice samo riža i kukuruz). Poduzeća koja se bave proizvodnjom dječje hrane moraju provoditi strogu kontrolu primarnih sirovina primjenjujući u pripremi najsigurniju tehniku. Također poboljšavaju sastav namirnica obogaćivanjem i pravom ravnotežom u količini prehrambenih tvari sukladno dobi djeteta.
Od 8-9 mjeseci može se početi ponuditi nešto od „normalnih“ namirnica koje koristi cijela obitelj vodeći računa o tome da se za dijete posebno priređuju: voće mora biti oljušteno i usitnjeno, povrće pasirano ili priređeno kao pire, meso maksimalno usitnjeno.

Unos namirnica koje se daju dohranom mora biti postupan. Svaka nova namirnica se daje u vrlo maloj količini i tek nakon nekoliko dana može se dati neka druga. Za to postoji nekoliko razloga:

Lakše je ustanoviti uzrok moguće alergijske reakcije (osip, proljev povraćanje i drugi simptomi).
Polagano napredovanje omogućuje djetetu da se upozna s novim okusima i lakše ih prihvati bez nepotrebne prisile.
Dijete ima vremena da se privikne i na drugačiju konzistenciju hrane koja nije više isključivo tekuća nego kašasta i gusta te mora naučiti kako ju progutati.

Zašto se s dohranom započinje upravo u dobi od šest mjeseci?
Postoji više razloga zbog kojih baš ta dob pravi trenutak za uvođenje novih namirnica u prehranu dojenčeta. Pogledajmo!

To je razdoblje u kojem se javlja potreba za unosom tvari koje donose više energije i važnih prehrambenih sastojaka.
Probavni sustav dojenčeta je dovoljno razvijen da može resorbirati u većoj količini različitu hranu.
Rizik od alergije je manji zahvaljujući većoj učinkovitosti crijevne sluznice.
Manje je izražen nagon za sisanjem
Dijete uspije uskladiti pokrete mišića jezika.
Povećano je lučenje sline koja pomaže u gutanje namirnica veće gustoće
Pokreti glave su dobro kontrolirani: dijete pri hranjenju drži glavu u poželjnom položaju i okrene je kad više nije gladno.
Dob od šest mjeseci je obično i vrijeme nicanja prvih mliječnih zubi.


Obroci prema dobi

6 MJESECI


U početku većina mama će se zapitati: kakav bi bio idealni prvi obrok kao zamjena za majčino mlijeko?Obrok mora biti takav da ga dijete može progutati bez poteškoća i dobar po sastavu. No, ne dobar da bi se svidio mami nego treba biti prilagođen djetetovom ukusu, koji je zasigurno znatno drugačiji nego u odraslih. Pri rođenju djetetova sposobnost prihvaćanja okusa je znatno drugačija. Postoji preosjetljivost na gorko i kiselo, a omiljeno okus je slatko. Evo zašto je voće primjerenije za prvi dodir dojenčeta sa žličicom nego povrće. Lako ga slijedi povrće slatkastog i neutralnog okusa kao što je mrkva i krumpir. Kao prvi obroci mogu se ponuditi mliječne kašice s rižinim i kukuruznim pahuljicama (jer ne sadrže gluten) koje su vrlo koristan obrok u djece koja se hrane zamjenskim mlijekom (mliječna formula) pr. Humana žitne pahuljice s dodatkom voća (jabuka, banana).

Prvi pokušaji ne trebaju obeshrabriti
Vrlo je vjerojatno da dijete neće biti oduševljeno prvom kašicom koju mu mama ponudi bez obzira koliko je ljubavi i truda uloženo u pripremu. Ono se nađe pred nepoznatim okusom koji ne poznaje. Konzistencija hrane koja je gusta i kašasta također mu je strana, ne zna je progutati, a žličica, u odnosu na majčina prsa, je previše tvrda. Normalno je da okreće glavu i ne želi je prihvatiti.

Ne treba dojenče prisiljavati: u dobi od šest mjeseci obroci dohrane su vrlo mali i dostatni u maloj količini Najbolje ih je dati kao podnevni obrok, dok i dalje, tijekom dana mlijeko zadovoljava sve ostale potrebe. Dijete neka bude na prsima kao i dosada i u istoj količini jer u početku dohrane unos hrane je malen.

7-9 MJESECI
Dijete raste, jelovnik je bogatiji
U ovom razdoblju ponuda namirnica se povećava, postaje raznolikija.

Mogu se uvesti u prehranu i žitarice koje sadrže gluten (pšenica, zob, ječam i druge), jer je sluznica crijeva zrelija, iako ima stručnjaka koji ipak preporučaju da se ove vrijedne namirnice ipak uvode nešto kasnije (bolje 9 mjeseci nego 7). I meso, izvor biološki vrijednih bjelančevina koje sadrže esencijalne aminokiseline postaje sastavni dio jelovnika dojenčeta. Meso mladih životinja kao janjetina i teletina te piletina, puretina ali i pršut, sve kuhano i homogenizirano (potpuno usitnjeno), osiguravaju i bogat unos željeza. I nemasni sir obogaćuje djetetov jelovnik. Riba je vrlo vrijedna namirnica, ali je potreban znatan oprez zbog moguće alergije, posebice u osjetljive dojenčadi (ekcem i druge alergijske bolesti).
U ovoj dobi dva obroka kašica zamjenjuju dva mliječna obroka, ali i ovdje treba podsjetiti na prethodno navedeno pravilo: postupno, polagano uvođenje novih namirnica i nadasve strpljivost. Nije neophodno da su podnevni i večernji obrok različiti. Obroci na prsima, odnosno redovni mliječni obroci zamjenskim mlijekom (mliječna formula), nadoknaditi će prehrambene potrebe.

10-12 MJESECI
Za stolom s odraslima
Dijete stabilno sjedi u svom visokom stolcu, nikli su mu i prvi mliječni zubi, žličica više nije nikakav problem, pokreti ruku su precizniji, a porastao je i interes za hranu. Dnevna količina mlijeka daje djetetu potrebit unos kalcija, ali sad mu i druga hrana osigurava unos bjelančevina željeza, vitamina i naravno energije.

Vrijeme je za unos namirnica koje prate dijete kroz cijelo razdoblje rasta i postaju sastavni dio jelovnika i niza jela, ali su i sastavni dio prehrane odraslih. Jedna takva namirnica je jaje. Uvodi se kasnije i vrlo oprezno jer bjelančevina jajeta može biti snažan alergen, ali ima visoku biološku vrijednost. Treba razlikovati žumanjak i bjelanjak jer je ovaj drugi snažniji alergen. Sa žumanjkom se može početi ranije i umiješati malu količinu u obrok povrća već u dobi od 10 mjeseci. Krajem prve godine, ako nije bilo nikakve nepoželjne reakcije, dijete može dobiti cijelo jaje dva puta tjedno. Treba napomenuti da je važna termička obrada jajeta, a to znači da djetetu treba dati tvrdo kuhano jaje jer je tako sigurnije (salmonella!).
Dnevni ritam osnovnih obroka ostaje isti: jedna kašica u podne, druga uvečer, a ostalo su mliječni obroci – majčino ili zamjensko mlijeko (kravlje mlijeko, ni izvorno, ni konzumno ne daje se u prvoj godini života !). I dalje djetetu treba dati jesti na njegov zahtjev – ponuditi mu obrok u određeno vrijeme, ako odbije, ponuditi mu kasnije. Ako je potrebno dijete može dobiti dva međuobroka (jutarnji i popodnevni), kojih je osnova voće ili jogurt. No, broj obroka manje je važan od njihove prehrambene vrijednosti: u maloj količini kašaste i druge primjerene hrane (tjestenina, riža) mora biti sadržana količina potrebnih bjelančevina, ugljikohidrata, masti kao i vitamina te minerala i minerala u tragovima. Dijete mora dobiti esencijalne aminokiseline, a one se nalaze samo u bjelančevinama životinjskog porijekla (meso, mlijeko jaja, riba), te stoga vegetarijanska prehrana ne može zadovoljavati prehrambene potrebe organizma u rastu i razvoju.

Nakon godine dana
Dijete mora dobiti mlijeko dva puta dnevno
Početkom druge godine dijete je spremno, postupno, bez žurbe prihvatiti jelovnik odraslih, naravno bez ekscesa masti i začina. Ako ga je majka uspjela dojiti do godine dana uputno je da to nastavi i dalje jednom ili bolje dva puta dnevno sve do navršene dvije godine. Djetetu će to činiti samo dobro, a pomoći će mu i u stjecanju sigurnosti.
Dnevna količina mlijeka mora iznositi 500 ml podijeljeno u dva obroka. Ukoliko dijete nije dojeno do treće godine, korisni su obroci zamjenskog mlijeka koje nosi oznaku 3 (pr. Humana 3), jer se nerijetko događa da dijete odbija izvorno kravlje mlijeko. Ukoliko dobiva obroke konzumnog mlijeka, ono mora biti punomasno – nikako obrano ili razrijeđeno. Mlijeko osigurava potrebnu količinu kalcija za organizam u rastu sve do završetka mineralizacije kostiju što se događa oko 25 godine života.

Prim.mr.sc. Ružica Duplančić–Šimunjak, dr.med., pedijatar

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]

Puno je malih stvari koje su vrijedne poštovanja. Malo je velikih stvari koje su vrijedne divljenja.
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 11:23 pm

[You must be registered and logged in to see this link.] malo receptića :mig:

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 11:37 pm

[You must be registered and logged in to see this link.]

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 11:42 pm

Kvalitetna i ispravna prehrana je mali ulog (što se truda tiče) u dugotrajnu i zdravu budućnost naših kikića!Ona je krenula od njihovog rođenja mlijekom-majčinim (najkvalitenije i najzdravije za bebu) ili adaptiranim, da bi se nastavila uvođenjem dohrane-sve čime se beba hrani a nije mlijeko.
Što se tiče dohrane,većini se vrzma hrpa pitanja po glavi i često se "pogube" u razno raznim "savjetima" mama,teta,baka,frendica..
Pridržavajući se tablice dohrane (okvirno smile ),mislim da je većina pitanja riješena.U nastavku ću ispisati tablicu složenu iz knjige "Moja prva godina" koju većina nas koristi kao nit vodilju u uvođenju namirnica,a i ona je neka "zlatna sredina" između hrpe prijedloga i izvora koje sam iščitala i pretražila u potrazi za tabelom!
Evo je :wink: ..
ŽITARICE
1. kukuruzna krupica (griz),brašno ili pahuljice,riža,rižine pahuljice
2. pšenično brašno ili krupica,ječam,raž 8 mj.
3. kruh,dvopek 10 mj.
4. tjestenina 11 mj.
5. miješane žitarice,dojenački muesli 12 mj.

VOĆE
1. kruške,jabuke
2. banane,marelice,breskve,šljive,trešnje 7 mj.
3. kupine,jagode,borovnice,maline 8 mj.
4. agrumi (naranča,grejp,limun) 10 mj.
5. koštunjavo voće (orah,lješnjak,badem)-mljeveno 12 mj.

POVRĆE
1. mrkva,koraba,špinat,tikvice,blitva
2. krumpir,mahune,brokula,buća 8 mj.
3. grašak,repa,rajčica 9 mj.
4. kupus,kelj,poriluk 10 mj.
5. leća,grah 12 mj.

MESO
1. bijelo pileće i pureće meso,janjetina
2. teletina,kunić 7 mj.
3. tamno meso peradi 8 mj.
4. junetina,govedina 9 mj.
5. svinjetina,suhomesnati proizvodi,iznutrice 13 mj.

RIBA
1. bijela riba,pastrva 7 mj.
2. plava riba 13 mj.

JAJA
1. žumanjak 10 mj.
2. bjelanjak 13 mj.

MLIJEČNI PROIZVODI
1. svježi kravlji sir,skuta 11 mj.
2. jogurt,kiselo mlijeko 11 mj.
3. vrhnje 12 mj.[/quote]

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
Maja
Forumska ovisnica
Forumska ovisnica


Join date : 24.08.2009
Age : 35
Lokacija : Na pravom mjestu

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   ned lis 04, 2009 11:46 pm

ovo mi je najdraza tabela dohrane. nje smo se manje vise drzali i zivot mi je bio jednostavniji smile:
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   pon tra 25, 2011 11:48 am

3 Prehrana dojenčeta

Grickalice treba potpuno izbaciti iz prehrane, a kao međuobrok djetetu ponuditi voće ili jogurt.


Dojenje je najprirodniji i najzdraviji način prehrane novorođenčeta i dojenčeta, a nekada i maloga djeteta. Majčino je mlijeko hrana u potpunosti prilagođena potrebama djeteta. Koliko će majka dojiti, ovisi o različitim činiteljima: količini mlijeka, načinu života i
zaposlenosti majke, a nekada i odluci majke da je dojila dovoljno dugo i da je, zbog npr. ritma spavanja djeteta, koje ponekad i u drugoj godini traži noćni obrok, vrijeme da se s dojenjem prekine.
Preporučeno je minimalno razdoblje dojenja do šest mjeseci starosti djeteta.

Od četvrtoga mjeseca djetetu se mogu početi davati voćni sokovi, prvo od mrkve i jabuke, u početku u malim količinama, na žličicu, a zatim se količina može povećavati.

U petom se mjesecu može dodati sok od kruške i marelice te citrusnog voća (naranča, mandarina, grejp, limun), a počinje i prehrana voćnim kašicama od strugane banane i jabuke, u početku samo od komadića, postupno povećavajući količinu voća. U početku je dobro sok razrijediti prokuhanom vodom. Dok je dijete samo na majčinome mlijeku, dodatne količine tekućine nisu potrebne.
U petom mjesecu počinje prehrana žitaricama bez glutena (rižine i kukuruzne pahuljice te kaša od heljde) i povrćem (mrkva, blitva, špinat).

U šestom mjesecu počinje se s juhama od teletine, piletine, puretine i kvalitetnim nemasnim bijelim mesom, ribom, i to bijelom (plava tek nakon prve godine) te krumpirom.

U sedmom se mjesecu dodaju mliječni proizvodi (kravlji sir, jogurt, vrhnje) koji su glavni izvori bjelančevina i kalcija. Počinje se i sa žumanjcem jajeta, u početku 1 dva puta tjedno, pa 1, pa cijelo žumanjce. Cijelo jaje daje se nakon 12 mjeseci.

U osmom se mjesecu prehrani dodaju pasirane mahunarke, a iza devetog mjeseca med i proizvodi od meda.

Od masnoća preporuča se maslinovo ulje (iza 7. mjeseca), na koje je dobro da se dijete navikne i usvoji ga za cijeli život.
Suvremena industrija dječje hrane nudi velik izbor biopripravaka bez konzervansa, za dohranu dojenčadi. Jedno je od pravila da treba izbjegavati povrće s umjetno gnojenih povrtnjaka, zbog nitrata iz dušičnog gnojiva koje ono sadrži, te ono koje je raslo uz velike prometnice, zbog povećane količine olova. Isto važi i za voće, naročito ono prskano.

Nove se namirnice unose jedna po jedna, u razmacima od nekoliko dana, tako da konačna prehrana sadrži dva puta tjedno meso, dva puta ribu i isto tako žumance.
Sol se preporuča u minimalnim količinama, a hranu nikako ne treba dodatno dosoljavati. Isto tako, i slatku hranu treba svesti na minimum i šećer ne dodavati hrani, naročito voću.





22. ožujka 2004. Uredili:
mr. sc. Marijan Erceg, dr. med.



Autori:
Suzana Janković, dr. med
"Pedeset savjeta za zdravlje"
Ilustracije: Danijela Milanović



Objavila: Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.








_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   čet srp 28, 2011 12:57 am

Maslinovo ulje za bebe
Veza majčinog mlijeka i maslinovog ulja
Svima je dobro poznato da je majčino mlijeko najbolja hrana za dojenčad. Kemijski sastav majčinog mlijeka jedinstven je i najbolje prilagođen potrebama dojenčadi tijekom prvih mjeseci života. Masti su u majčinom mlijeku zastupljene u približno 50% energetskog udjela, a vrsta masti koja prevladava je jednostruko nezasićena masna kiselina - oleinska. Ista je to masna kiselina koja prevladava u maslinovom ulju. Također, esencijalna masna kiselina – linolna – jednako je zastupljena u majčinom mlijeku kao i u maslinovom ulju. Sve ove činjenice idu u prilog upotrebi maslinovog ulja u prehrani dojenčadi kada se započne s dohranom, odnosno s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama kojima se nerijetko dodaju i žitarice.

Uloga masti u prehrani dojenčadi
Masti služe kao izolator od temperaturnih promjena, oblažu organe, održavaju kožu zdravom, pomažu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima – A, D, E i K. Masti služe i kao skladišna energija, a za dojenčad i djecu koja brzo rastu masti su i važna građevna tvar. Masne su kiseline građevni materijal, poglavito za mozak, koji je u djeteta nesrazmjerno velik u odnosu na odraslu osobu i troši oko 50% energije unesene hranom. U tom su pogledu posebno važne nezasićene masne kiseline.

Za razliku od drugih vrsta masti, esencijalne masne kiseline ne mogu se sintetizirati u tijelu i zato se moraju unositi hranom. Dvije su esencijalne masne kiseline – linolna i alfa-linolenska, a u organizmu služe kao prekursori omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Važne su za razvoj mozga, vida, sintezu supstanci sličnih hormonima koje moduliraju brojne procese u organizmu te za zdravlje kože.

Važno je zapamtiti da nisu sve masti jednake. Neke treba unositi češće, a neke valja izbjegavati. Za dojenčad i djecu masti su izuzetno važne hranjive tvari i stoga nikakva restrikcija u prvih nekoliko godina života ne dolazi u obzir. To u praksi znači da nije preporučljivo davanje obranog mlijeka i mliječnih proizvoda


Postoje biljni i životinjski izvori masnoća. Bogati izvori masnoća su biljna ulja, maslac, margarin, a namirnice koje ih sadrže su meso, mlijeko i mliječni proizvodi, riba, jaja, avokado, soja i masline. Tri su osnovne vrste masnoća: zasićene, jednostruko nezasićene i višestruko nezasićene. Masti u hrani obično se nalaze kao mješavina zasićenih i nezasićenih masnoća, međutim, neke namirnice, poglavito one biljnog podrijetla, sadrže viši udio nezasićenih dok životinjske obično sadrže više zasićenih masnoća.

Višestruko nezasićene masti najzastupljenije su u ribi, sjemenkama, orašastim plodovima te uljima suncokreta, soje i šafranike.
Jednostruko nezasićene masti najzastupljenije su u maslinovom ulju, repičinom ulju, majčinom mlijeku i avokadu.
Zasićene masti najzastupljenije su u crvenom mesu, vrhnju, punomasnim mliječnim proizvodima i palminom ulju.

Tijekom prvih šest mjeseci, majčino mlijeko sadrži svu potrebnu količinu kalorija i masti za dojenčad. Od šestog mjeseca do godine dana, iako se uvode nove namirnice i izvori masnoća, majčino mlijeko i dalje ostaje osnovni izvor masti u prehrani. Cijelu prvu godinu masti čine približno polovicu energetskih potreba. Tek nakon prvih nekoliko godina života, udio masnoća u prehrani djeteta treba smanjivati i postupno prijeći na 30% do 33% ukupne energije, koliko bi prema preporukama trebale konzumirati zdrave odrasle osobe.


Uloga maslinovog ulja u dohrani dojenčadi
Budući da je dojenčad od prvih dana života naviknuta na unos oleinske masne kiseline putem majčinog mlijeka, najsličnija masnoća s kojom valja nastaviti i tijekom dohrane je maslinovo ulje. Osim što sadrži oleinsku masnu kiselinu, opskrbljuje mladi organizam prijeko potrebnim esencijalnim masnim kiselinama (linolnom i alfa-linolenskom) koje se ne mogu sintetizirati i stoga ih valja unositi hranom. Esencijalne masne kiseline nužne su za adekvatan rast, očuvanje zdravlja kože, vida, mozga i brojne druge tjelesne funkcije.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje pogodno je za primjenu u prehrani dojenčadi. Omjer zasićenih i nezasićenih masti u maslinovom ulju sličan je omjeru u majčinom mlijeku. Također, sadržaj esencijalne, linolne masne kiseline u 100 ml majčinog mlijeka jednak je sadržaju linolne masne kiseline u jednoj žličici maslinovog ulja. Dodatak maslinovog ulja obroku za dojenče nakon navršenih šest mjeseci života služi kao izvor esencijalnih masnih kiselina te potpomaže rast i neurološki razvoj.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje ujedno je izvor antiokisdansa, poglavito vitamina E, beta karotena i polifenola, molekula koje neutraliziraju potencijalno štetne slobodne radikale i tako pospješuju prirodnu otpornost organizma.

Unos adekvatnih vrsta masti tijekom najranijeg djetinjstva važan je za stvaranje dobrih uvjeta za zdravlje kasnije u životu. Danas se bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i pretilosti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.


Praktična primjena maslinovog ulja pri pripremi hrane za dojenčad
Zdravom dojenčetu koje se hrani majčinim mlijekom nije potrebna druga hrana do približno 6 mjeseci starosti. Nove namirnice uvode se pojedinačno u razmaku od nekoliko dana, postupno povisujući količinu do punog obroka. Nakon mliječno-žitnih i voćnih kašica, u prehranu se uvode kašice od povrća s dodatkom biljne masnoće i mlijeka, a kasnije mesa, ribe, iznutrice i žumanjka.

U hranu za dojenčad ne stavlja se sol niti drugi začini, a valja izbjegavati i dodavanje šećera. Nasuprot tome, dodatak masnoća se preporučuje, posebice kada se započne s povrtnim, mesnim i ribljim kašicama, obično od šest mjeseci starosti.
Maslinovo ulje posebno se preporučuje kao dodatak dojenačkim kašicama, zbog specifičnog lipidnog profila, ali i zbog sadržaja brojnih drugih molekula s blagotvornim djelovanjem na zdravlje.


Žličicu maslinovog ulja valja dodati u obrok riblje i povrtne juhe, kako bi im se poboljšao okus i nutritivna i energetska vrijednost. Također, jedna žličica maslinovog ulja dodaje se obroku povrtnog variva s ili bez mesa, ribljoj kašici te povrtnom pireu.

Dodatak žličice maslinovog ulja povrtnim kašicama, osim što osigurava izvor korisnih masti i kalorija, ujedno pospješuje apsorpciju vitamina topljivih u mastima – A,D, E i K. Spomenuti vitamini, koji se nalaze u povrću, ne bi se mogli adekvatno apsorbirati bez prisustva određene količine masti.

dr.sc. Darija Vranešić Bender

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date : 10.08.2009
Age : 37
Lokacija : tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   čet srp 28, 2011 12:58 am

Neprikladna hrana za dojenčad
Majčino mlijeko je osnovna hrana za dojenče, no samo mlijeko nije dovoljno da zadovolji povećane potrebe za hranjivim tvarima kako ono raste.

Između 17 i 26 tjedna života, dojenče bi trebalo početi dobivati i druge vrste namirnica, kako bi se djetetuosiguralo dovoljno energije, bjelančevina, i ostalih prijeko potrebne hranjive tvari. Na taj način dojenče će se ujedno priviknuti no različite okuse i teksture hrane

Pri tome, osim o tome koje namirnice su prikladne za određenu dob dojenčadi, vrlo je važno voditi i brigu o hrani koja se nikako ne bi smjela naći u prehrani vašeg mališana.

Med (do navršenih 12 mjeseci)
Med može sadržavati spore botulinuma koje kod dojenčadi mogu uzrokovati ozbiljne probleme. Med se ne smije dodavati u hranu koja se priprema za djecu mlađu od 12 mjeseci.


Čaj i kava
Čaj i kava sadrže kofein. Biljni čajevi sadrže i druge supstancije koje nisu primjerene za dojenčad i malu djecu.

Sirova ili kratko kuhana jaja
Zbog opasnosti od zaraze Salmonellom, sirova jaja valja izbjegavati do prve godine života.

Orašasti plodovi
Djeca ne mogu adekvatno žvakati orašaste plodove i stoga postoji opasnost od gušenja. Preporučuje se da djeca ne konzumiraju cijele orašaste plodove do 5. godine života. Ranije se u prehranu mogu uvrstiti mljeveni orašasti plodovi i maslac od kikirikija, najbolje umiješani u kašice.

Suviše kruta hrana
Kod male djece lako može doći do gušenja hranom poput sirovog graška, sirove mrkve, kokica, komada tvrdog sira, velikih komada jabuke, bombona, cijelih oraha i bobica grožđa.

Kravlje mlijeko (do navršenih 12 mjeseci)
Nerazrijeđeno kravlje mlijeko nije prilagođeno za probavni sustav djeteta, stoga ga se u pravilu ne daje do navršene prve godine. U situacijama kada drugo mlijeko nije dostupno dojenčadi se može davati kravlje mlijeko razrijeđeno u adekvatnim omjerima.

Grickalice
Poželjno je izbjegavati tzv. „prazne kalorije“ u prehrani dojenčadi i male djece. Takva hrana izuzetno je bogata energijom, međutim, ne osigurava važne nutrijente koji su potrebni organizmu koji raste i razvija se.

Gazirana pića, zaslađeni sokovi, alkohol
Gazirana pića i zaslađeni industrijski sokovi ne osiguravaju nikakav nutritivni doprinos i stoga ih valja izbjegavati. Alkohol je u potpunosti neprihvatljiv.

Šećer i sol
Ne preporučuje se dodavanje šećera i soli u prehranu dojenčadi, budući da se sklonost slatkom i slanom razvija od najranije dobi.

Sirovo ili nedovoljno kuhano meso, suhomesnati proizvodi
Suhomesnati proizvodi i sirovo meso nisu prihvaljive namirnice za dojenčad i malu djecu.

Vitamini.hr

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU   Today at 2:49 am

[Vrh] Go down
 
KALENDAR DOHRANE+ ALERGIJSKE REAKCIJE NA HRANU
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» alergije ili...
» cikla
» Jedu li začinjenu hranu?
» pocetk dohrane-sokovi
» Raspored hranjenja!!!!

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
All4kids :: Roditeljstvo :: Dojenče (0-12mj)-
Forum(o)Bir: