All4kids
All4kids

Interaktivni savjetnik za roditelje i sve koji to žele biti
 
Početna stranicaRegistracijaLogin
studeni 2014
ponutosričetpetsubned
     12
3456789
10111213141516
17181920212223
24252627282930
CalendarCalendar
Latest topics
» Volim grad koji teče...
čet ruj 25, 2014 6:16 pm by Netty

» Pogurajmo bibliobus - akcija prikupljanja sredstava za novi gradski bibliobus
sub ruj 13, 2014 3:23 pm by Netty

» AUTOSJEDALICE GRUPA I-II-III 9-36kg
pet kol 22, 2014 1:10 am by moja lu

» Iskrivljena stopala
sub svi 17, 2014 11:28 pm by moja lu

» Graco-Evo kolica...
pet svi 16, 2014 9:51 pm by janaelena

» INHALATOR I INHALIRANJE
uto svi 06, 2014 10:26 am by tina25

» buggypod
uto oľu 11, 2014 9:54 pm by tina25

» TOP 10 POKLONA ZA 5 ROĐENDAN
pon pro 23, 2013 11:43 am by leobaby

» Umjetnici za umjetnike preživljavanja
pon pro 16, 2013 4:32 pm by Netty

» Još dobra ima – ČA BAND AID
uto pro 03, 2013 8:59 pm by Netty

Top posters
Aleksandra
 
moja lu
 
Netty
 
Branka
 
LuLu
 
boyd
 
Maja
 
Daisy
 
aneris
 
vejanka
 
Login
Korisničko ime:
Zaporka:
Loginiraj me automatski: 
:: Zaboravih zaporku
Online
Ukupno je: 0 korisnika/ca online; 0 registriranih, 0 skrivenih i 0 gostiju. :: 2 Bots

/

Najviše korisnika/ca istovremeno online bilo je: 71, dana uto ruj 07, 2010 12:14 pm.
Share | 
 

 SLOBODNO VRIJEME DJECE I MLADIH

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date: 10.08.2009
Age: 35
Lokacija: tamo tamo daleko

PostajNaslov: SLOBODNO VRIJEME DJECE I MLADIH   pon kol 17, 2009 11:07 pm

Školski praznici su vrijeme koje većina djece željno iščekuje tijekom cijele školske godine. Bilo da se radi o ljetnim ili zimskim praznicima, njihovo značenje je uglavnom isto: puno slobodnog vremena i odmor od škole.

Ono što je učenicima najdragocjenije za vrijeme praznika je mogućnost zadovoljenja svih onih želja koje su im bile uskraćene radi školskih obaveza: odspavati koliko žele, pogledati sve filmove i crtiće, izlaziti i provoditi vrijeme s društvom - raditi sve ono što nisu mogli tijekom godine. I to im treba dozvoliti – da u potpunosti osjete slobodu koja im nedostaje, da uživaju jer ne moraju razmišljati o školi. U prvom dijelu praznika roditelji djecu trebaju uistinu «pustiti na miru» - bez pritiska da nadoknade dio gradiva i bez prigovaranja zbog eventualni školskih neuspjeha. Dapače, trebaju porazgovarati s njima o tome kako sada uživaju i pitati ih za njihove planove tijekom praznika.

Često je u školskoj dobi komunikacija roditelja s djetetom usmjerena isključivo na školu i školski (ne)uspjeh, što dugoročno dovodi do urušavanja kvalitetnog odnosa. Djelomično je razlog tome nedostatak vremena i zbog toga roditelji vrijeme koje im je na raspolaganju troše kontrolirajući situaciju u školi i pregovarajući oko školskih obaveza. Drugi razlog je nedostatak vještina komuniciranja s djetetom, što ima za posljedicu uobičajena, već rutinska pitanja poput : «Kako je bilo u školi?» i «Kada ćeš popraviti ocjene?» jer ponekad roditelji brigu o školskom uspjehu vide kao svoju glavnu roditeljsku dužnost. Ovakva pitanja mogu izazvati otpor i prekid komunikacije, pa se dobiju uobičajeni odgovori («Dobro je bilo u školi» ili «Pa popravit ću ocjene!»), čime o djetetu niste saznali ništa novo, niti dobili odgovore na pitanja koja su Vas zanimala.

Vrijeme školskih praznika može predstavljati mogućnost da se zbližite s djetetom, pogotovo ako u isto vrijeme i Vi imate godišnji odmor te ste češće u međusobnom kontaktu. Važno je odmah u startu izbjeći spomenute ključne pogreške koje će dovesti do prekida razgovora od strane djeteta i, pogotovo kod tinejdžera, zatvaranje u sobu. Iskoristite slobodno vrijeme djeteta za unaprjeđenje odnosa, a ne za njegovo pogoršanje.

Dobar način može biti iskazivanje iskrenog interesa za sve što dijete radi i čime se bavi, a što nije vezano uz školu. To se odnosi na sve slobodne aktivnosti koje ima preko godine, interese kojima se želi više posvetiti, prijatelje i društvo u kojem se kreće, događaje koji su aktualni, a kojima ono pridaje pažnju i sl. Važno je da Vas doživi kao roditelja s kojim može razmjenjivati misli i ravnopravno sudjelovati u razgovoru, te ponukan Vašim interesom za određene teme, iznositi svoja stajališta i uvjerenja, pri čemu će ga, naravno zanimati i Vaša. U razgovoru o školi roditelji često komuniciraju iz pozicije moći, pogotovo ako pomalo optužuju i okrivljuju, što djecu ostavlja nemoćnima, te nemaju interes zadržati se u takvom razgovoru. Bolji način je razgovarati kroz termine odgovornosti – što je čija odgovornost i jesmo li dosljedni u njezinom provođenju, te koje su posljedice ukoliko se u obitelji dogovori ne provode.

Ovakav način ne znači da se ne brinete o tome što se dešava u školi, nego da cijenite svoje dijete kao osobu koja, uz školu, ima i druga područja života, koja su za njega jednako važna i vrijedna. Pokazujući da cijenite i poštujete te dijelove njega otvarate vrata kvalitetnijeg odnosa, što će posebnu vrijednost imati u nekim manje ili više kriznim periodima njegovog života kada će, zahvaljujući iskustvu ugodne i ravnopravne komunikacije, znati da Vam se može obratiti i razgovarati o problemu.

Razgovor o školi također treba biti tema tijekom praznika, no na način da pokažete interes za to koji su mu planovi i što će učiti, porazgovarati treba li pomoć od Vas te, ukoliko ste spremni, reći da Vam se može obratiti ukoliko Vas treba. Možete iznijeti svoje prijedloge npr. da mislite da bi bilo dobro da »pokrpa rupe» u znaju iz nekog predmeta koji mu baš ne ide ili ima negativne ocjene i sl. Važno je da Vas doživi dobronamjerno u Vašoj brizi, nipošto ne kao kontrolora ili nekoga tko ga osuđuje. Time šaljete jasnu poruku da ga smatrate dovoljno sposobnim i odgovornim u nošenju sa školskim obavezama i odgovornostima, te da može imati oslonac u Vama ako mu «zapne». Naravno, važno je da se tijekom praznika, kao i cijele školske godine, u skladu s tim i ponašate.



Kod osmišljavanja praznika obitelji se razlikuju po tome kako planiraju slobodno vrijeme najmlađih članova kao što se razlikuju i po načinu na koji se odnose prema svakodnevnim obavezama. Uloga roditelja u strukturiranju praznika kod mlađe djece veća je i zahtjevnija nego kod adolescenata, koji u principu i ne žele sudjelovanje roditelja u tome, osim u situacijama planiranja i financiranja putovanja ili specifičnih načina provođenja slobodnog vremena. U takvim slučajevima važno je da je roditelj upoznat gdje će i s kim dijete biti, kakav je plan aktivnosti, kada točno odlazi i kada se vraća, tko je sve u društvu, kako često će se čuti, s kim od ostalih roditelja može biti u kontaktu i sl.

Kod djece osnovnoškolskog uzrasta roditelji još uvijek imaju udjela u planiraju, štoviše, djeca ih pitaju i traže od njih da im učine vrijeme zanimljivim što nekim roditeljima ponekad može predstavljati napor, jer su u potpunosti preuzeli na sebe obavezu osmišljavanja slobodnog vremena svoga djeteta. Umjesto da se opuste i uživaju, počinju shvaćati da je dijete u velikoj mjeri usmjereno na njihova kreativna rješenja kako "ubiti dosadu". Djeci koja znaju da će mama ili tata uvijek imati neki prijedlog nije dovoljno ponuditi samo jedno rješenje – kada odigraju jednu zanimljivu igru i posjete zabavni park, ponovo će se čuti: "Meni je dosadno… Što da sada radim? ". I ovdje započinje dio praznika kada velika količina slobodnog vremena postaje opterećujuća i za dijete i za roditelje. Djeci, posebno mlađoj, treba pomoć oko planiranja i organiziranja slobodnog vremena. O tome je potrebno razgovarati i bolje upoznati svoje dijete - vidjeti koji su njegovi interesi, kako doživljava sebe u tom slobodnom vremenu – što mu ono znači, kako funkcionira kada je bez školskih obaveza, te što ono misli da bi trebalo raditi za vrijeme praznika.

Važno je poštivati djetetove interese i ideje te ga podsjetiti na sve što je željelo raditi tijekom školske godine, a zbog školskih obaveza nije moglo.

Potrebno je potaknuti ogromnu dječju kreativnost koja je, pod pritiskom školskih obaveza i nedostatka vremena, često sputana i neizražena, pa se djeca prepuste pasivnim aktivnostima poput višesatnog igranja kompjuterskih igrica i gledanja televizije.

Uloga roditelja nije neprestano nuditi djetetu gotova rješenja (ili ih svjesno nametati da bi bilo lakše "izaći s njim na kraj") nego voditi dijete kroz različite mogućnosti – zajedno razmatrati što bi se sve moglo raditi, ponuditi mu i predloži nešto što roditelj zna (neke informacije, znanja, vještine…) s ciljem da dijete samo odluči što mu se sviđa, što želi istražiti i raditi.

Tako dijete uči birati od mnoštva ponuđenih prijedloga ono što njemu najviše odgovara i počinje kreativno, aktivno i odgovorno svojim odlukama stvarati vlastiti svijet. Roditelji takvim pristupom stvaraju uvijete u kojima djeca postaju samosvjesna i razvijaju samopouzdanje, budući da ih se uči prepoznavati i razumijevati svoje potrebe, želje i interese. S vremenom će dijete znati što želi raditi i kako to ostvariti, a roditelji neće razmišljati umjesto njega i nuditi mu gotova rješenja. Time dijete postaje zadovoljno i sigurno u sebe te manje ovisno o roditeljima.



Za vrijeme blagdana dobro je potaknuti djecu na sudjelovanje u prigodnim aktivnostima vezanim uz blagdane: razgovarati i ukoliko pokažu interes, uključiti ih u tematske kreativne radionice, potaknuti ih na izradu ukrasnih predmeta u krugu obitelji, npr. osmišljavanje poklona za obitelj i prijatelje, te time i osvijestiti smisao blagdana.



Lošija varijanta provođenja praznika je prekomjerno gledanje televizije i provođenje vremena za kompjuterom, o čemu također treba razgovarati u smislu dogovora što se gleda na televiziji i koliko je dnevno vremena primjereno provesti za kompjuterom.

Posebno je važno skrenuti pažnju roditelja djece koja se služi kompjuterom i koriste Internet. To, samo po sebi, nije loš način provođenja slobodnog vremena, jer u velikoj

mjeri doprinosi učenju, usvajanju vještina rada, koordinacije, te upoznavanju s

mogućnostima tehnologije. Stoga takvo korištenje ne treba zabraniti ili ukinuti, no od velike je važnosti korištenje Interneta staviti pod potpuni nadzor roditelja ili druge odrasle osobe u obitelji, što se posebno odnosi na djecu osnovnoškolske dobi.

Odrasli trebaju kroz razgovor objasniti da komunikacija putem maila ili chata-a nije bezopasna, te da zabava i uživanje, kako se čini na početku kada krenemo u dopisivanje, može imati i neugodne posljedice, budući da ne znamo s kim se dopisujemo (osim ako tu osobu privatno ne poznajemo).

Važno je postaviti pravila korištenja Interneta koja će sadržavati dogovor oko vremena provedenog na Internetu, sadržaju stranica koje će dijete posjećivati, obavještavanje roditelja ukoliko se dijete dopisuje s nekim, te radi li se o vršnjaku koje dijete pozna ili je to netko nepoznat. I ovdje, kao i u već ranije spomenutim situacijama, važno je da postoji povjerenje u odnosu, te da dijete može u potpunosti i otvoreno ispričati sva svoja iskustva.







Dušanka Kosanović, psiholog

_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...


Zadnja promjena: LuLu; pon vel 18, 2013 1:42 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
LuLu
Supermoderator
Supermoderator


Join date: 10.08.2009
Age: 35
Lokacija: tamo tamo daleko

PostajNaslov: Re: SLOBODNO VRIJEME DJECE I MLADIH   pon tra 25, 2011 12:56 pm

21.04.2008.


"Na mladima svijet ostaje" jedna je od omiljenih krilatica u našem narodu. No, kao što svi znamo, da bi ti mladi u budućnosti uistinu i postali ljudi na koje se možemo osloniti, potreban je značajan angažman, kako onih koji ih odgajaju tako i njih samih.
Bavljenje sportom
Podrška roditelja
Koji sport odabrati
Kada početi
Krize u sportu
Bavljenje sportom

Ljubav prema sportu je izrazito lijepa osobina koju kod djece treba njegovati, bilo da je riječ samo o povremenom "haklu" s prijateljima ili o bavljenju sportom unutar sportskog kluba. Uključivanje u organiziranu sportsku aktivnost koja je primjerena dobi može izrazito povoljno utjecati na razvoj mlade osobe i usaditi joj neke vrijedne kvalitete kao što su odgovornost, upornost, sposobnost za timski rad i dr. Za sportsku aktivnost je dokazano kako:

•unapređuje zdravlje - kontrola tjelesne težine, prevencija bolesti srčanog i krvožilnog sustava, a i nekih kroničnih bolesti kao što je osteoporoza u kasnijoj dobi
•poboljšava tjelesnu kondiciju - navika vježbanja stvorena već u ranoj dobi čini osnovu za održavanje tjelesne kondicije tijekom cijelog života. Osim blagotvornih učinaka na zdravlje, ona također smanjuje rizik od težih oštećenja pri padovima, sudarima i sl., te ostvaruje preduvjet za razvoj motoričkih znanja
•razvija osnovna motorička znanja kao što su trčanje, skakanje, bacanje i dr. čime se stvara baza za usvajanje težih vještina
•spoznajne sposobnosti - dokazano je kako sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima poboljšava koncentraciju i učenje
•oplemenjuje ličnost - djeca koja su u sustavu organizirane tjelesne aktivnosti su manje sklona nervozi, potištenosti, napetosti i stresu
•bolja društvena prilagodba

Podrška roditelja
Česta roditeljska greška je i prekomjerna briga za djetetov sportski uspjeh što može jako opterećivati dijete i uzrokovati dalekosežne posljedice.
Za dijete koje se bavi sportom potpora okoline je vrlo važna. Koliko će ono biti ustrajno u svom bavljenju sportom, vrlo često ovisi o tome koliko su roditelji spremni uložiti svog vremena u sportsku aktivnost djeteta. Vožnja na trening ili utakmicu, briga o prehrani i pranje dresova samo su neki od poslova koji postaju roditeljska dužnost. Za napredak djeteta je isto tako važna i dobra komunikacija između roditelja i sportskih trenera. Pritom je vrlo važno da roditelji znaju do koje se granice smiju upletati u posao trenera. Autoritet trenera ne bi trebali pred djecom dovoditi u pitanje zato što u suprotnom mogu izazvati zbunjenost kod djece. Česta roditeljska greška je i prekomjerna briga za djetetov sportski uspjeh što može jako opterećivati dijete i uzrokovati dalekosežne posljedice. Za dijete je najvažnije da se na sportskoj aktivnosti dobro zabavlja i druži s vršnjacima. Postavljanje nerealno visokih ciljeva pred njega, može izazvati gubitak vjere u sebe te trajno poremetiti odnos između roditelja i djeteta. Dobri sportski pedagozi će reći "sporta se treba igrati", a to je vrlo često i najjednostavnija formula za uspjeh.


Koji sport odabrati
U odabiru sporta bi trebalo voditi računa i tome kakve su psihičke osobine djeteta.
Glavni čimbenik pri ovoj odluci bi trebala biti djetetova želja. No u odabiru bi isto tako bilo važno uzeti u obziru tjelesne karakteristike djeteta. Primjerice, ako je dijete po visini među najnižima u razredu, a roditelji su također niski rastom, male su vjerojatnosti za uspjeh tog djeteta u sportovima kao što su košarka i odbojka, u kojima je visina često odlučujući čimbenik za selekciju. Za djecu nižeg rasta postoji mnogo sportova između kojih mogu birati i u kojima njihova visina neće biti limitirajući čimbenik. Između ostalih, to su borilački sportovi, gimnastika, nogomet, stolni tenis, biciklizam i dr.

U odabiru sporta bi trebalo voditi računa i tome kakve su psihičke osobine djeteta. Naime, smatra se kako sportovi u kojima ima fizičkog kontakta nisu prikladni za anksiozniju djecu (sklonu tjeskobi). Stoga je tu djecu najbolje usmjeriti u sportove gdje nema fizičkog kontakta kao što su plivanje, veslanje, tenis, stolni tenis i sl.. Za neke od nabrojenih sportova je nužno imati čeličnu volju, posjedovati fanatičan pristup treningu. Djecu koja su u igri sklonija šali i nemaju toliko snažnu volju, bolje je usmjeriti u neke od sportova u kojima nije nužan toliko fanatičan pristup, a trening pruža veće zadovoljstvo (košarka, nogomet i sl.). I na kraju, čimbenici koji su često puta najvažniji su udaljenost i dostupnost sportskih klubova. U slučaju da roditelj nema mogućnost svakodnevno dijete voziti na trening i dolaziti po njega, zasigurno je da upisivanje na sport koji se trenira na drugom dijelu grada nije baš najbolja opcija. Iako u početku dijete veliku udaljenost do mjesta treniranja ne doživi kao problem, zasigurno je kako će to s vremenom postati veliko opterećenje. U tom bi slučaju upisivanje na neki drugi sport ili pak u manji sportski klub (npr.školski sportski klub) bilo bolje rješenje. U konačnici, za dijete je najvažnije da se druži i zabavlja.


Kada početi
Za većinu sportova vrijedi pravilo da je najbolje početi između 6. i 10. godine života.
Za većinu sportova vrijedi pravilo da je najbolje početi između 6. i 10. godine života jer u tom razdoblju dijete jako brzo usvaja fine i složene kretnje, ako one ne zahtijevaju snagu. No u nekim sportovima kao što su veslanje, rukomet, atletika (posebice bacačke discipline), vrijeme početka treniranja može protegnuti do 14. godine života. Sa sportovima je moguće početi i kasnije, no tada se šanse za neki veći uspjeh u tom sportu smanjuju. No, ni to ne mora biti odlučujući čimbenik, pod uvjetom da je dijete motivirano i da vrijedno trenira.


Krize u sportu
Sport ne treba doživljavati previše spartanski i djeci treba pružiti mogućnost izlazaka i druženja. Za mladog je čovjeka vrlo važno da bude kompletna ličnost koja će život moći sagledavati iz više kutova.
Krize u sportu djeca tipično doživljavaju nastupom puberteta kada postanu jako svojeglavi i počinju preispitivati razloge treniranja, natjecanja i drugog. Isto tako, u tom razdoblju se pobuđuje interes za suprotni spol, izlaske i slično, za koje mladi sportaši u pravilu baš i nemaju previše vremena. Sport ne treba doživljavati previše spartanski i djeci treba pružiti mogućnost izlazaka i druženja. Za mladog je čovjeka vrlo važno da bude kompletna ličnost koja će život moći sagledavati iz više kutova. No, to je isto tako vrlo dobra prilika da dijete nauči kako je ono samo odgovorno za posljedice svojih postupaka. Ako će previše izlaziti, a manje vremena posvetiti školi i sportu, lako je moguće da će jedno od tih dvaju područja patiti. Poznata je činjenica da će sportaš/ica biti motivirani za trening dokle god budu osjećali napredak u sportu. Ako on izostane, moguće je da će izgubiti interes za sport. U tom je trenutku vrlo važna uloga roditelja koji bi djetetu trebao biti potpora da prebrodi krizne trenutke i pokuša ustrajati u sportu. Iako upornost možda ne donese neke značajnije rezultate, važno je dijete naučiti da se ne smije predavati pred prvim naznakama poraza. Kako u sportu, tako i u životu.




o autoru
Rok Kralj, dr. med.



_________________
[You must be registered and logged in to see this image.]


[You must be registered and logged in to see this image.]



ŠTO ME NE UBIJE..... POŽALIT ĆE ŠTO NIJE
Ja sam sebična, nestrpljiva i pomalo nesigurna. Ja pravim greške, ponekad' se ne znam kontrolirati, ponekad' sam teška za podnijeti. Ali ako se ne možeš nositi sa mnom kada sam najgora, onda me sigurno ne zaslužuješ ni kada sam NAJBOLJA

NISAM LJUBOMORNA ni na koga,naprotiv,kad je netko bolji od mene,divim mu se.NIKOGA NE MRZIM,samo neke osobe vise volim,neke manje.NE ZANIMA ME tudji zivot,jer mi je dovoljan moj.NE VOLIM imati neprijatelje,a prijatelji su mi nesto najvrijednije!NE VOLIM svakog,ali za one koje volim zivot dajem!OSOBA SAM,GRIJESIM.ali ipak VOLIM zivot,jer je jedan jedini.I SVI pricaju da me znaju.A ZNAJU MI SAMO IME...
[Vrh] Go down
 

SLOBODNO VRIJEME DJECE I MLADIH

Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
All4kids ::  :: -