KADA KOD LOGOPEDA

Prvi posjet logopedu? Mnogi roditelji su u dilemi kada doći s djetetom prvi put kod logopeda...Koje glasove u kojoj dobi treba znati izgovarati,kako pristupiti djetetu koje muca,progovaranje prve riječi,sklapanje rečenice....Da bi mnogi, ne samo roditelji bili bolje upoznati sa govorno-jezičnim razvojem, tj aktivnostima koje prate govor i jezik, iznosimo vam cijeli niz specifičnih karakteristika po kojima možete usporediti vaše dijete.U toku govorno-jezičnog razvoja, počinjemo uočavati "krivi" izgovor, "zapinjanje" u govoru ili "gutanje" riječi, te govor tada postaje vrlo nerazumljiv.U članku pročitajte kako , na koji način se kod vašeg djetata trebaju razvijati govorno-jezične sposobnosti, što je dopušteno u određenoj dobi, a što više ne....Tako ćemo početi sa izgovorom govorom, tj kada treba nastupiti "prva riječ", rečenica i aktivnosti koje su popratne uz govor i jezik.....


Od rođenja do 2 godine

-treba poticati vašu bebu da proizvodi samoglasnike,tj da proizvodi konsonante i vokale, te da ih spaja, te tako dobivamo "m" i "a"-"ma"; "t" i "a"-"ta";"p" i "a"-"pa"...
-treba poticati pokušaje uspostavljanja očnog kontakta, koji je povezan sa govorom, te treba poticati i imitaciju vokalizacije koristeći različite uzorke i emfraze.Kao primjer možemo navesti, da povisnimo ton glasa da indiciramo pitanje.
-treba imitirati smijeh djeteta i facijalnu ekspresiju ( izraze lica )
-treba učiti svoje dijete da imitira akcije,uključujući pljeskanje rukama, stišćući usne kao da dajemo poljupce
-govoriti djetetu kada ga kupamo,hranimo i odjevamo.Govoriti što radimo, kuda ćemo ići, što će se raditi kada dođemo na to mjesto, i koga i što ćemo vidjeti.
-prepoznavati boje
-prebrojati neke stvari
-treba koristiti geste kao da mašemo "Pa-pa"
-treba poticati onomatopeje kao npr izgovoriti "vau-vau" i pokazati sliku psa, "mijau" i pokazati sliku mačke..., tj raditi na audio-vizualnoj percepciji ( glas-oko).
-poticati pokušaj komunikacije
-treba puno čitati djetetu.Ponekad samo čitanje jednostavno opisuje slike koje se nalaze u knjizi ( slikovnici ), tako da te slike prate pisane riječi.Treba izabrati knjige koje su pune boja, sa što većim slikama, te koje nemaju tako puno detalja.Treba pitati dijete " Što je ovo?", te ga poticati da imenuje i pokazuje poznate stvari u knjizi.

Od 2 do 4 godine

-Treba koristiti "dobar govor", koji je čist i razgovjetan, te služiti djetetu kao model
-treba ponoviti to što je vaše dijete reklo, tako da ono shvati da ga se razumijelo.Obraćati pažnju na to što je dijete izgovorilo.Npr. "Želiš li sok?", "imam soka.Imam soka od jabuke?" Da li želiš sok od jabuke?"
-koristiti "baby talk" samo onda kada treba prenijeti poruku da se nešto radi i ako je riječ popraćena rječju za odrasle.npr. "Mi ćemo sada večerati. Želiš li i ti papati?"
-napraviti malu bilježnicu sa poznatim i najdražim riječima, popraćene izrezanim slikama.Grupirati ih treba u kategorije, kao što su stvari koje se odnose na jelo, neke aktivnosti, životinje....
-treba se malo i šaliti, tj biti kreativan i npr zalijepiti sliku psa i ispod zalijepiti kotač bicikla, te pitati što ne valja sa slikom, da se može popraviti.Treba prebrojati stvari koje su vidljive na slici, ako ih ima više.
-treba pomoći svom djetetu da razumije i da može pitati.Treba se igrati igre "da" i "ne".Treba pitati dijete "Jesi li ti dječak?" "Jesi li ti Marko" " mogu li svinje letjeti?".Treba poticati svoje dijete da stvara pitanja pokušavajući vas prevariti.
-pitati dijete pitanja koja zahtijevaju izbor-npr "Da li želiš jabuku ili breskvu?" "Da li želiš obući svoju crvenu ili plavu košulju?"
-treba proširivati vokabular djeteta-što uključuje i imenovanje dijelova tijela, te identificiranje što se radi s određenim dijelom.Npr " To je moj nos.S njim mogu mirisati cvijeće,kolače,kokice i sapun."
-pjevati jednostavne pjesmice i recitirati ih tako da se osvjesti ritam i uzorak govora.
-treba naučiti svoje dijete da počne smještati poznate stvari u kategorije,tada dijete treba izdvojiti neku stvar i reći kako se zove i kako yse koristi.Npr- "To je moja lopta.Ja se s njom loptam i igram nogomet."
-treba koristiti fotografije poznatih ljudi i mjesta, te tako prepričati što se dogodilo, ili čak i izmisliti novu priču.

Od 4 do 6 godine

-kada vaše dijete počinje razgovor ( konverzaciju ), posvetite mu punu pažnju
-treba paziti da imate pažnju djeteta i prije nego vi progovorite
-treba poticati sve pokušaje da se govori.Pokažite da razumijete riječ ili frazu poprateći sa zahtjevom, ako je potrebno i prikladno
-treba pauzirati poslije govora,tako dijete ima priliku da nastavi konverzaciju.
-treba nastaviti sa raditi na proširivanju vokabulara.Predstaviti novu riječ, te ponuditi definiciju te riječi ili je upotrijebiti u kontekstu koji je lagano razumljiv.
-treba razgovarati o vremenskim i prostornim odnosima-prvi, srednji,zadnji,lijevo, desno, te opozicije - gore-dolje,upaljeno-ugašeno....
-treba poraditi na oblikovanju i objašnjavanju kategorija.Identificirati stvari koje ne pripadaju grupi sličnih kategorija-npr. cipela ne pripada kategoriji s jabukom i breskvom, jer se ne može jesti, i nije okrugla i nije voće.Tako treba dati djetetu dvije suprotnosti tako da dijete može reći zašto ne spadaju u istu kategoriju.
-treba pomoći djetetu da prati dvije do tri direkcije-"Idi u sobu i donesi mi svoju knjigu."
-treba poticati svoje dijete da samo daje direkcije.Treba slijediti djetetove direkcije, tako da vam on/ona može objasniti npr kako da se izgradi toranj od lego-kockica.
-treba se igrati obitelji.Objašnjavajući uloge u obitelji sa pretvaranjem da ste vi dijete.Razgovrarti o stanovanju-kuči-o sobama i namjenama.
-televizija ponekad može biti korisna-tjtreba govoriti onda kada dijete gleda televiziju.Treba ga pitati da pokuša pogoditi što bi se slijedeće moglo dogoditi.Treba razgovarati o likovima u filmu, seriji...Da li su oni sretni ili tužni?Pitati svoje dijete što se dogodilo,da vam ispriča.Možete čak i odglumiti cijelu scenu, te izmisliti drugačiji kraj.
-treba iskoristiti dnevne aktivnosti-kao primjer uzmemo aktivnost kada smo u kuhinji, tada treba poticati dijete da imenuje stvari koje se tu i tada koriste, te tako raditi i za druge prostorije.Diskutirati o jelu u tanjuru, boji, okusu.Od kuda ta hrana dolazi? Da li je zdrava?Što voli dijete jesti? Što ne voli?Tko će očistiti kada se pojede?Treba poticati i aktivnosti u kuhinji-prostrti stol,staviti salvete.Treba identificirati-npr: "To je moja salveta." "To je tatina, a to mamina salveta."
-kada se odlazi u kupovinu, treba se prodiskutirati o tome što će se kupiti, što će se napraviti s tim, koliko nam treba.Razgovarati s djetetom o veličini nečega ( malo-veliko), obliku ( dugo,okruglo,četvrtasto) i o težini (teško-lagano).

Roditeljske nedoumice

Mnogi roditelji često su u nedoumici kada prvi put posjetiti logopeda. Bilo da je riječ o nedovoljno razvijenom govoru, mucanju, teškoćama čitanja i pisanja, teškoćama u izgovoru, roditelji i osobe s kojima je dijete u svakodnevnom kontaktu (učitelji, odgojitelji) često ne znaju kada potražiti pomoć.

Prema ljestvici razvoja govora, prva teškoća nastupa u obliku nedovoljno razvijenoga govora. Roditelji se često pitaju i traže odgovore na pitanje: "Zašto moje dijete ne govori?". Kada primijete da se dijete, inače uredna razvoja, premalo, pogrešno ili teže verbalno izražava u odnosu na vršnjake, roditelji se nerijetko uspaničare. Roditelji djece kod koje je dijagnosticiran nedovoljno razvijen govor počnu vrlo rano primjećivati govorne sposobnosti svog djeteta, što se često pripisuje tvrdoglavosti, lijenosti ili genetskom naslijeđu. Kada dijete napuni tri godine i krene u vrtić, a roditelji dobiju priliku usporediti govor svog djeteta s govorom vršnjaka, postaju svjesni da im dijete ima pravi problem. Tada je najbolje zatražiti savjet logopeda. Važno je što prije krenuti sa savjetovanjem ili čak direktnom terapijom, jer je dijete često već u toj dobi dovoljno svjesno da se razlikuje od vršnjaka. Sluša, ali ne razumije ili želi odgovoriti, ali mu je izgovor iskrivljen i nerazumljiv, pa se često događa da ga okolina ne razumije. A roditelji se toliko priviknu da odgovarajući na upite počnu nesvjesno podržavati iskrivljen način govora. Upravo zato vaše dijete može se osjećati nesretno, ljuto, frustrirano, rjeđe priča, a u komunikaciji se počinje sve više oslanjati na geste.

Kako bi se što bolje stimulirala djetetova govorna komunikacija, važno je da uz logopeda u terapiji aktivno sudjeluju i roditelji, odgojitelji ili učitelji (nastavnici). Uloga roditelja neizmjerno je važna jer upravo oni s djetetom provode najviše vremena.
Već od prvih mjeseci treba pažljivo slušati svoje dijete jer nam je već u toj dobi u stanju priopćiti mnogo o sebi. U glasovnoj igri dijete vrlo često dolazi i do naprednijih riječi kombinacijom slogova "mamama" ili "tatata", što roditelji često protumače kao "gle, rekao/la je mama/tata!". Ta je prva riječ važna jer se često naziva i prva progovorena riječ, ali samo ako je sa značenjem. Do osmog mjeseca dijete treba reagirati na glasovni poticaj, izgovarati nekoliko slogova, glasati se kada mu se govori, treba proći fazu vokalizacije i gukanja. U dobi od 21 mjesec treba govoriti barem osam riječi sa značenjem, oponašati zvuk koji čuje, imenovati i pokazivati jednu ili dvije slike te riječima tražiti jesti i piti. Kad dijete postane sposobno izgovarati veći broj riječi s određenim značenjem, počinje shvaćati da se dvije riječi u govoru mogu povezivati tako da označavaju određeni smisao ("mama, daj!", "mama, vode!"...). Tako se dijete počinje služiti jednostavnom rečenicom koja u početku nije potpuna, ali je dovoljno jasna i za okolinu razumljiva.

Na što treba paziti

Tijekom prve dvije godine treba poticati dijete na izgovaranje samoglasnika i na kombinaciju suglasnika i samoglasnika u govoru (ma-ma, ta-ta, ba-ba, pa-pa...). Djeci od druge do četvrte godine treba se obraćati jasnim i jednostavnim rečenicama, ali i nadograđivati i proširivati ono što su rekla (Idemo baki. Da, idemo baki.). Važno je proširivati im postupno rječnik i dati im mogućnost da što više prepričavaju događaje toga ili protekloga dana. Tako i roditelji mogu utjecati na postupan razvoj govora svoga djeteta. Što se tiče izgovora, djeca u dobi između tri i tri i pol godine moraju ispravno izgovarati glasove p, b, t, d, k, g, m, n,j, f, v, h, l, a, e, i, o, u, dok se glasovi s, z, c, š, ž, č, ć, dž, đ, r, lj i nj mogu tolerirati najdulje do pete godine.
Ako kod djeteta primijetite neka druga odstupanja u govoru, kao što su mucanje ili brzopletost, treba što ranije intervenirati. Ako je dijete premalo za terapiju, barem ćete dobiti logopedski savjet kako se postaviti i reagirati. Mnogi roditelji često upozoravaju dijete: "Ne mucaj!", "Kako to govoriš?", što je potpuno neispravno. Terapija mucanja vrlo je delikatna te je potrebna dobra i zdrava komunikacija između logopeda i roditelja. Već se u dobi od tri godine može potražiti pomoć logopeda koji će procijeniti je li dijete spremno za terapiju ili je potrebno samo savjetovati roditelje.
Ako vaše dijete do polaska u školu nema govornih teškoća, ali odgojiteljice u vrtiću primijete da pogrešno drži olovku ili ne može povezati skupinu glasova u riječ i isto tako rastaviti riječ na glasove (npr. umjesto T-A-T-A kaže TANJUR, umjesto M-A-M-A kaže MASKA), potrebno je što prije reagirati i ukljuèiti dijete u terapiju. Jer iz takvih teškoæa proizlaze teškoæe u èitanju i pisanju te disleksija i disgrafija. Tada se poèinje raditi na glasovno-slogovnoj terapiji kao predvježbama vještine èitanja i pisanja. Dijete poèinje percipirati inicijalni i finalni glas u rijeèi, nakon toga osvješæuje glasove unutar same rijeèi, i naposljetku poèinje povezivati glasove u slogove te slogove u rijeè. Vrlo je važno u predškolca ispitati orijentaciju u prostoru, odnose lijevo-desno u odnosu na sebe i druge, vidjeti postoji li jezièna slabost u govoru, tj. èuti dijete kako i na koji naèin se izražava i koliki mu je vokabular. Dijete u toj dobi treba nauèiti da je pisana rijeè znak za izgovorenu i da ima isto znaèenje, i treba razumjeti pisanu poruku.
Ako dijete s teškoæama krene u prvi razred, one vremenom postaju sve vidljivije. Naime, u poèetku kada poèinje usvajati vještinu èitanja najèešæe nastaju smetnje zbog nedovoljno uèvršæene veze slovo-glas, prisutne su teškoæe u glasovnoj analizi i sintezi, a i u nedovoljno razvijenoj vizualno-motornoj percepciji.

Za početak samo savjet, a možda i terapija

U slučaju da su potrebne govorne vježbe, pravodobnim otkrivanjem uzroka i uključivanjem djeteta u terapiju mogu se ukloniti smetnje i spriječiti razvijanje djetetove svjesti o poremećaju i eventualne neugode koje bi moglo doživjeti u okolini, vrtiću ili školi. Prije početka terapije vrlo je važno otkriti zbog čega govor vašeg djeteta odstupa od govora vršnjaka. Već se pri prvom susretu procjenjuje njegov govor i zaključuje je li u skladu s dobi. Ako se primijete odstupanja, provjerava se koliko i u kojoj mjeri odstupaju od normale. Iz razgovora s roditeljem dobiva se uvid o uvjetima u kojima se govor razvijao ili se još razvija. Za što bolju terapijsku orijentaciju često su potrebna dodatna ispitivanja, kao što su ispitivanje sluha ORL pregledom, psihološko ispitivanje, neurološki pregled.

Ako vam se čini da ste u ovom članku prepoznali probleme koji muče vaše dijete, obratite se stručnjaku logopedu. Možda mu govorna terapija još nije potrebna, ali barem ćete dobiti korisne savjete kako sami pomoći djetetu da prebrodi taj problem.


Autor:
Mr. sc. Natasa Sunic, prof. logoped

Zabrinuti roditelj neće učiniti krivo ako dijete u dobi 2,5 ili 3 godine odvede logopedu. Ne zbog djeteta, nego češće zbog sebe. Logoped će dijete pogledati, kroz igru ispitati i roditelju reći svoje mišljenje, kao i uputu što i kako treba doma s djetetom raditi dok ne dođe vrijeme za terapiju, ukoliko uopće terapija vježbama bude potrebna.
Nama logopedica savjetovala sporije, razgovjetno pričanje. Mi nikad nismo tepali pa ne imali problema s time, ali s izgovorom pojedinih glasova jesmo.
Savjetovala mnogo raznovrsnih upita kojima motiviramo dijete na govorenje. Ne ispravljati dijete namjerno igovarajući mu: "Ne tako ...", već ponoviti njegov odgovor točno unatoč dječjem "krivom" izgovoru i motivirati ga da ponovi isto. Ne ide li, ne inzistirati isuviše jer ga to može frustrirati. U sljedećoj prilici pokušati ponovno.
Ukoliko vas razvoj njezinoga govora brine i ne znate što i kako biste činili, otiđite na pregled logopedu. To je najsigurnije. Savjetovat će vas, a ukoliko zaključi da su djetetu potrebne vježbe, znalački će to, stručno i u kraćem vremenu, u suradnji s vama riješiti.
Ovako možete lutati ili bezrazložno se brinuti.
Mi se brinuli jer smatrali da Ivan s tri godine teže gramatizira rečenicu, te da mu rečenica nije dovoljno razvijena i otišli k logopedu koji zaključio da je sve u granicama njegove dobi, a ukoliko želimo s njim provodimo vježbice čitanja, artukuliranja glasova kroz igru itd. Meni to blisko struci pa smo se snašli.
Dijete nakon 3. godine trebalo bi pravilno izgovarati sve glasove osim S,Z,C,Š,Ž,Č koji mogu biti "umekšani", te R i LJ koji se toleriraju do pete / pete i pol godine.

Nešto od vježbica pronađenih po netu:

ORALNA MOTORIKA - vježbe za govorne mišiće

1.PUHANJE

*maslačak
*vata, kokice, perje
*maramice u zrak
*mjehuriće od sapunice,
*zviždaljka
*slamka

2.ŽVAKANJE vježbanje jakosti čeljusti

*žvakanje slatkog korjena i igra povlačenja iz usta a dijete ga pokušava zadržati zubima
*grickanje zubima
*stavljanje gumenih bonbona na kutnjake

3.LIZANJE

*sladoled
*lizaljka
*na imitaciju kao mačka

4.ZVUKOVI JEZIKOM

*imitacija ritma
*la, la, la, la na muziku
*''cmakanje'' jezikom

5.MICANJE JEZIKA

*micanje hrane s jezikom od jednog do drugog obraza
*dodirivanje uglova usta jezikom
*oblizivanje ostataka hrane na usnicama

6.USNICE

*držati hranu usnicama
*''Mmmmmmm''
*držati papir usnicama
*fučkati
*zujati, brujati

7.USISAVATI

*kroz slamčicu po mogućnosti nešto gusto
*na imitaciju kao da se hrani lutka

Govor se uči igrom

Zajedničkim obiteljskim dnevnim aktivnostima roditelj može najbolje potaknuti dijete da što više komunicira i razviti u njemu motivaciju za govor
Poticanje govora u male djece izuzetno je važno, jer čak sedam do osam posto mališana ima govorno-jezične teškoće.
Ako dijete u dobi od godine i pol ne razumije jednostavne naredbe (npr. »Dođi!«, »Uzmi«) i ne zna na traženje pokazati predmete iz okoline može se ustanoviti da govorno-jezični razvoj kasni.
Iako logopedi preporučuju da se s govornom terapijom počne što ranije, u Hrvatskoj mala djeca pravo na govorno-jezičnu terapiju teško ostvaruju. Logopedi ne stižu uzimati mlađu djecu na rehabilitaciju zbog velikog broja djece predškolskog uzrasta koja imaju govorno-jezične teškoće.
Logopedice Silva Jug i Renata Rade iz Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG ističu da je stoga uloga roditelja u poticanju razvoja govora malog djeteta primarna.
»Roditelji ponekad misle da se s djetetom trebaju manje igrati, a više ih učiti govoriti na tzv. ‘školski’ način. Tada roditelj prestaje biti roditelj i postaje učitelj. To je posve pogrešno, a u djeci obično izaziva prkos i nezadovoljstvo. Upravo igrom i zajedničkim obiteljskim dnevnim aktivnostima roditelj može najbolje potaknuti dijete da što više komunicira i razviti u njemu motivaciju za govor«, ističu logopedice.

Govor se uči prirodnim putem, temeljem osluškivanja djetetovih potreba, verbalnom i neverbalnom komunikacijom, čestom razmjenom poruka…
Igra je za dijete najprihvatljiviji oblik učenja. To može biti igra asocijacija, igra razmjena uloga ili jednostavno igra skrivača. Roditelj treba prepoznati trenutke kad dijete želi komunicirati i omogućiti mu je, a ne davati mu »gotove« sadržaje (TV i sl.). Razgovor u svakodnevnim situacijama (na primjer, odlazak u prodavaonicu) ili komentiranje slikovnice koju zajedno gledaju, za dijete su posebno važni i poticajni.
Dijete je potrebno uključiti u aktivnosti i igre koje će potaknuti njegovu potrebu za razmjenom poruka i govorom. Logopedice tvrde da poticajna sredina može znatno ubrzati tijek govorno-jezičnog razvoja. Upravo zbog toga su Silva Jug i Renata Rade u suradnji s Hrvatskom verbotonalnom udrugom i uz potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti snimile videokasetu i DVD pod nazivom »Rano poticanje djece usporenog govorno-jezičnog razvoja« gdje su prezentirane igre korisne za govorno-jezični razvoj djece mlađe od četiri godine. Projekt je namijenjen roditeljima i odgajateljima kako bi se što kvalitetnije potaknuo govorno-jezični razvoj mališana.

Znakovi kašnjenja ranog govorno-jezičnog razvoja
U prvoj godini života dijete spontano govori manje od svojih vršnjaka.
Sa 12 mjeseci ne izmjenjuje poruke gestom, smiješkom ili gugutanjem.
U dobi od 15 mjeseci ne reagira na pitanja »Gdje je mama, tata..?« i sl., i nije sposobno na naredbu »Daj« dati traženu igračku.
Sa 18 mjeseci ne razumije jednostavne naredbe poput : »Dođi«, »Uzmi!«. Dijete u toj dobi ne zna na traženje pokazati predmete iz okoline.
Sa 21 mjesecom dijete je nedovoljno zainteresirano za govor i rijetko oponaša govor odraslih. Nema simboličke igre (primjerice, ne igra se kuhara, frizera itd.)
Sa dvije godine mališan ne može pokazati slike predmeta kojima je svakodnevno okružen. Ne služi se raspoznatljivim riječima nego nerazumljivo mumlja.
Sa dvije i pol dijete ne izvršava naloge poput »Donesi loptu!« Ne razvija rječnik imenica i glagola.
Sa tri godine ne razumije jednostavne pridjeve (velik, malen, lijep). Ne može zapamtiti jednostavne stihove ni brojalice, a rečenice se pritom sastoje od dvije riječi.
Sa četiri godine dijete nerazumljivo govori, ima siromašan rječnik, ne zna postaviti pitanje, niti odgovoriti na pitanja koja počinju s gdje, kamo i čime.

Navod je tekst Ane Grubanović
[You must be registered and logged in to see this link.]

Edukativni DVD o ranom poticanju djece usporenog govorno-jezičnog razvoja. Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, projekt ˝Edukacija roditelja i odgajatelja za rad s djecom usporena govorno-jezičnog razvoja˝ proveden je u organizaciji Hrvatske verbotonalne udruge. Autori projekta su Poliklinika SUVAG te prof. logoped-ritmičar Renata Rade i prof. logoped Silva Jug.

Priručnik:

[You must be registered and logged in to see this image.]

DVD:
[You must be registered and logged in to see this image.]

Priručnik; cijena oko 70 kn, DVD/VHS 99 kn. Moguće naručiti na:http://www.foma.hr/index.php?home

I mi smo bili pred mjesec dana i evo petak idemo opet, s Danijem drugi put s Domijem prvi. Mislim da nije prerano, bolje u igri spriječiti nego kod kretanja u školu tek liječiti.

Posumnjate li da vaše dijete ima teškoća na govorno-jezičnom planu, potražite pomoć logopeda koji će učiniti logopedsku dijagnostiku te prema potrebi uključiti dijete u primjereni terapijski postupak.

Popis ustanova i privatnih logopedskih kabineta u Hrvatskoj:

Stranice hrvatskog logopedskog društva:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Moja Lana je krenula logopedu sa 4,5 godine jer nije mogla izgovoriti slovo R i
frfljala je kod izgovora slova sa kvačicom. Išle je skroz do škole i sada priča odlično.
A Lovro je išao kod logopeda sa 2,5 godine. On pak ima problema sa mucanjem. Jedno vrijeme smo išli baš na govorne vježbe i bilo je super. Onda smo prestali i sada ćemo imati 1-2 x na tjedan vježbe u vrtiću sa logopedicom.
Kako smo ga sad preselili u drugi vrtić, ja sam kod prijave spomenula da imamo problema sa govorom tj povremenim mucanjem i kako smo išli logopedu, pa su mi oni ponudili da s njim radi vrtički logoped kojeg nemoram plaćati.
Vidjet ćemo kako će to funkcionirati.

I htjala sam samo reči da smatram kako bi bilo super da svako dijete posjeti u nekoliko navrata logopeda onu godinu prije nego krene u školu. Znam puno djece koja su u prvom razredu imala problema sa čitanjem a kažu da roditelj to teško primjeti i da je dobro ići tu godinu kod logopeda. Samo što je kod nas to veliki problem, jer ima jako puno djece, a nekako premalo prostora i mjesta gdje bi se to moglo. Znam da su u suvagu mjesecima čeka na red.

ja mislim da će s antonijem isto morati tim više jer ja imam govornu manu i nemogu mu pravilno izgovoriti neke stvari

Lulu, a primjetila si da Antonio ima nekih problema ili to ti sama nagađaš da će trebati?

pa pomalo tepa neke stvari a kako da mu ja izgovorim pravilno kad nemogu npr slovo r

Naravno. Kužim te. Niti moja Lana nije mogla reči R. Napisala sam gore. Ali smo
redovitim vježbama kod logopeda to ispravili.

Nadam se da ćemo i njegovo mucanje.

I mi idemo kod logopeda, a poslije nove godine krečemo i na viježbe.Sad će navršiti 5 godina, a još uvijek ne može izgovoriti K,G,R, a do nedavno nije mogao ni L,Č,Ć,LJ.
Ja sam još prije njegove 3će godine upozoravala pedijatricu na njegov govor, no tad mi je rečeno da je još rano....ma nikad nije rano, bolje to riješiti prije škole nego poslije izvlačiti dijete sa nastave radi viježbi ili da ima problema kasnije sa čitanjem itd.

tu kod mene u ds 100 kn 45 min logoped pa to mi se čini jako puno koliko vi plaćate

Što ako moje dijete?


Ne izgovara pravilno glasove materinjeg jezika

Dijete od tri do tri i pol godine trebalo bi pravilno izgovarati sljedeće glasove: p, b, t, d, k, g, m, n, j, f, v, h, l, a, e, i, o, u. Glasovi s, z, c trebali bi biti pravilno izgovarani sa četiri i pol godine, a glasovi č, ž, š, dž, đ, s pet i pol godina. Pravilan izgovor glasa r trebao bi biti s četiri godine, kao i izgovor glasova lj i nj. Ukoliko nepravilan izgovor glasova potraje i nakon navedenih dobnih granica, svakako potražite pomoć logopeda. Obratite pažnju i na način izgovora glasova. Na primjer glas r i kod trogodišnjaka zahtijeva logopedsku terapiju ukoliko je izgovaran kao “francusko r” ili pak podsjeća na “njemačko r”.


Zaostaje u govorno-jezičnom razvoju

Dijete starosti od 10. do 15. mjeseci počinje izgovarati svoje prve riječi sa značenjem. Roditelji prepoznaju kome se dijete obraća i što traži od njih. Svakim novim danom djetetov rječnik se bogati novim riječima.

Kod svojeg dvogodišnjaka možete provjeriti:

•Koristi li u govoru više od 10 riječi (ne moraju biti iz govora okoline)?
•Može li pokazati dijelove na lutki (3-5) kada to od njega tražite? Na primjer ”Gdje je nos?”, “Pokaži bebinu ruku!”
•Oponaša li glasanje barem 1 životinje ili vozila (na primjer ”Kako ide auto?”; “A kako koka?”)? Pretpostavlja se naravno da ste ga učili kroz igru oponašati različita glasanja.
•Pokazuje li sliku koju imenujemo? Na primjer ”Gdje je medo?“ iz poznatih slikovnica.
•Koristi li u govoru negaciju? Na primjer kada nečega nema ili nešto ne želi, dijete govori “nema”, “ne”, “neće”.
Povezuje li dvije riječi?

Ukoliko vaše dijete od dvije godine ne govori ili izgovara tek nekoliko loše artikuliranih riječi, obratite pažnju na razumijevanje govora osoba koje ga okružuju. Ono će izostati ukoliko postoje teža oštećenja sluha, mentalna retardacija, oštećenja kore velikog mozga. Razumije li dijete veći broj jednostavnih verbalnih naloga (“Daj mi žlicu”, “Odnesi kocku u kutiju”, “Pokaži gdje je mama”), pokazuje li dijelove tijela kada se to od njega traži, tada vjerojatno nema teškoća u recepciji govora i ekpresivna strana govora će se uskoro razviti.

Kod trogodišnjeg djeteta možete provjeriti:

•Imenuje li nekoliko desetaka predmeta (bića) iz najbliže okoline?
•Imenuje li radnju na slikama?
•Ponavlja li za vama dvije srednje duge riječi (ili broja); npr.jak – kosa, nula – pet? Dijete ne mora znati značenje tih riječi niti ih ispravno izgovoriti.
•Imenuje li jednu boju?
•Koristi li dvočlane i tročlane iskaze u govoru (kombinacije 2 ili 3 riječi)?
Svako odstupanje od ovih normi ne mora značiti patologiju. Ukoliko primijetite da vaše dijete jače odstupa od navedenog, svakako potražite savjet logopeda.


Ponavlja početni glas ili slog u riječi, radi zastoje tijekom govora…

Ovi i još neki simptomi najčešće upućuju na mucanje kao poremećaj tečnosti govora. Važno ga je na vrijeme prepoznati i potražiti pomoć logopeda. Ukoliko se radi o mlađoj djeci, tada to mogu biti razvojne netečnosti koje će vjerojatno proći same od sebe, a roditelji će dobiti savjete kako pratiti govor djeteta kod kuće.


Ima teškoća u svladavanju čitanja i pisanja

Veliki broj djece prvog razreda ima teškoće u svladavanju vještina čitanja i pisanja, međutim kako dijete napreduje tako i te početne teškoće nestaju. Roditelji se trebaju zabrinuti ukoliko dijete i u trećem razredu sporo čita, teško povezuje glasove/slogove u riječ, zamjenjuje glasove i/ili slogove unutar riječi, pogađa riječi ( mračni-mačka, dobar-obad), vraća se na već pročitani red ili pak ima teško čitljiv i neuredan rukopis, zamjenjuje slova slična po obliku ili zvučnosti ( b-d, m-n, a-e, d-t), izmjenjuje redoslijed riječi u rečenici, piše slova i brojke “naopačke”.


Autorica: Ana Marija Tomečak Krilić, prof. logoped

Logopedski centar Logos

Matije Divkovića 3, Zagreb

i mi imamo problemčić (za sada), ali dajem mu šanse još do tri godine, a onda krećemo od okuliste, preko logopeda...itd. uf... al ajde pošto je tek 2,2god i primjećujem da mu govor ide sve bolje, možda još uhvatimo te R;L;J;V po putu, a i ponekad nam se prvo slovo ili neko drugo slovo u riječi izgubi
ali u svakom slučaju čitajući ovdje vidim da je to za njegovu dob OK i hvala vam puno na informacijama (baš sam mislila kada bi trebala ići i provjeriti to, jer kako je Ema odmah sa godinu dana pričala i to točno, zabrinula sam se pomalo)

mene uporno uvjeravaju da je sa alanovim govorom sve ok ali ja se nedam :hihi:

trazit cu pedijatricu uputnicu i idem se narucit logopedu (za kojeg nemam pojma di je)

naime, alan izgovara r i l bez beda ali k i g nemoze izgovorit i kad prica govori kao da su mu usta puna i mumlja a iskreno, sto vrijeme vise odmice, to ga manje razmijem

znaju mi rec da mi je to zato sto ga usporedujem sa bratom (koji ima zavidne govorne sposobnosti, pa govori cak kao cetverogodisnjak) ali ne usporedujem vec sam zaista primjetila da kaska

moram samo pitati odgajateljicu dal ga je vrticka logopedica poslusala jer sam zatrazila

Mi smo jos "mali"(1.6g) da bi bilo sta ocekivala, ali interesuje me ova tema upravo zato jer MM ne znam dobro izgovoriti "r', kao da je iz Njemacke Sada kaa citam ovaj tekst razmisljam o tome kako su svo troje djece od djevera imali problema sa izgovorom "r", pa su isli kod logopeda. Kod njih je problem sto baba (a djeca su vise kod nje nego kuci) tepa kad im se obraca. Kada dodje kod nas, ja poslije svakog njenog tepanja, ponovim rijec Inace ja sam bas 'zeznula' moje dijete kad sam joj dala ime Lara :hihi: , pa kad je pitam kako se zove ona kaze Aja :: Nadam se da ce se to promijeniti, ali ako ne kad smatrate vi iz licnog iskustva da je najbolje uraditi provjeru govora? Tj. da li ima potrebe otici na neki preventivan pregled kog logopeda?