VJEZBE PO BOBATHU/NEURORIZICNA DJECA/TERAPIJA PO VOJTI

BOBATH KONCEPCIJA

Prema Bobathu, položajni refleksni mehanizam, čije su sastavnice reakcija uspravljanja i reakcija ravnoteže, preduvjet je normalnih kretnji i vještina. Taj je mehanizam u razvoju odgovoran za normalnu kvalitetu položajnog tonusa, normalne stupnjeve recipročne inervacije, te normalnu koordinaciju. Nekoliko autora razradilo je tehnike razvijanja normalnih položaja i pokreta, a u našoj zemlji najveći broj rehabilitacijskih ustanova primjenjuje tretman po Bobathu. Cerebralna paraliza (CP) definira se kao "uporno i postojano, premda ne i nepromjenljivo oboljenje, poremećaj položaja tijela i pokreta, nastalih uslijed disfunkcije mozga, koja je postojala prije nego što su rast i razvoj bili završeni i kompletirani" (Svjetska komisija za cerebralnu paralizu). Dakle, oštećenje je centralno, a periferija nedirnuta; stoga Bobath svojom tehnikom nastoji utjecati na taj, očuvani dio, za prijenos signala u središnji živčani sustav (SŽS). Svaki izvedeni položaj i pokret informacija je koja se centripetalno upućuje u SŽS. Mozak je, prema Bobathu, organ reakcije, a ne akcije. Takva stimulacija u mozgu zdravog djeteta stvara otiske na temelju kojih se oblikuju sheme pokreta i položaja. Kod cerebralno oštećenog djeteta potrebno je pasivno postavljanje u određene položaje i vršenje pokreta uz brojna ponavljanja. Pritom se koriste položaji i pokreti koji odgovaraju motoričkoj, a ne kronološkoj dobi djeteta. Što je dijete s cerebralnim oštećenjem starije, to jasnije pokazuje tipične slike i sheme prema kojima ga se može svrstati u određeni fleksijski ili ekstenzijski tip, uz spazme, atetoze i ostale motoričke simptome. U tim shemama značajnu ulogu imaju patološki tonički refleksi (vrata, labirinta) te kombinacije patoloških refleksa i motoričkih simptoma. Djeca s CP-om imaju ograničen selektivni inhibicijski mehanizam pa zbog toga zadržavaju svoje reflekse u punom opsegu. Bobathovom koncepcijom služimo se patološkim refleksima u inhibiciji patoloških pokreta i položaja, a potom slijedi razvitak normalnih položaja i pokreta. Dakle, ciljevi se postižu:

- iskorištavanjem patoloških refleksa,
- refleksno kočećim položajima protivnima patološkim položajima.

Koriste se simetrični i asimetrični tonički refleks vrata te tonički refleks labirinta.

Ključne točke tretmana u Bobathovoj koncepciji jesu:

Glava

- Fleksija glave u stojećem položaju izaziva povišenje tonusa ekstenzora trupa i nogu; ekstenzija pak olakšava izvođenje fleksije donjih ekstremiteta.

- U ležećem položaju fleksija glave olakšava fleksiju trupa, natkoljenica i ekstenziju potkoljenica.


Ruke i ramena

- Interna rotacija nadlaktice s pronacijom podlaktice inhibira ekstenzorni spazam i pojačava fleksijske spazme trupa i donjih ekstremiteta.
- Nasuprot tome, eksterna rotacija sa supinacijom inhibira fleksorne spazme i pojačava tonus ekstenzora.
- Horizontalna abdukcija nadlaktice sa eksternom rotacijom i pružanjem u laktu potpomaže otvaranje šake, te ekstenziju, vanjsku rotaciju i abdukciju nogu.
- Elevacija nadlaktice i vanjska rotacija inhibira fleksijske spazme, olakšava ekstenziju lakta, prstiju i šake.
- Antefleksija ruke u dijagonali inhibira fleksorni spazam i potpomaže otvaranje šaka i prstiju.
- Čista retrofleksija ruke, vanjska rotacija, supinacija i abdukcija palca potpomažu ekstenziju prstiju.


Zdjelica i donji ekstremiteti

- Fleksija natkoljenice potpomaže abdukciju i vanjsku rotaciju, kao i dorzifleksiju stopala.
- Ekstenzija natkoljenice i vanjska rotacija također potpomažu abdukciju i dorzifleksiju stopala kao i ekstenziju prstiju.


Osnovni elementi Bobathove tehnike su:

- inhibicija abnormalnih refleksnih aktivnosti
- olakšanje, potsticanje i stvaranje normalnih, svjesnih, automatskih pokreta
- razvoj najvažnijih osnovnih pokreta - kontrola glave, okretanje, klečanje, sjedenje, stajanje, uz održavanje ravnoteže u tim radnjama
- normalizacija mišićnog tonusa
- učenje svakodnevnih vještina i samozbrinjavanje

Kod mlađeg djeteta s CP-om tretman prati normalni fiziološki razvitak počevši od supiniranog položaja. Djetetu s fleksijskim spazmima osnovni je terapijski položaj pronacijski, kako bi se postigla refleksno kočeća hiperekstenzija. Kod ekstenzijskog tipa koristi se refleksno kočeći položaj djeteta u supinaciji, jer se u tom položaju mogu razvijati fleksijski pokreti i položaji.

LEŽEĆI POLOŽAJ NA TRBUHU
U pronalnom položaju, elevacija ruku iznad glave sa ekstenzijom trupa potpomaže ekstenziju nogu. Ekstenzijom glave pomaže se ekstenzija kralješnice, addukcija natkoljenica i ekstenzija nožnih prstiju. Ekstenzijom rotirane glave pojačava se tonus fleksora i abduktora noge te strane, a fleksijom rotirane glave potpomaže se fleksija pripadne polovice tijela. Položaj na trbuhu osnovni je u tretmanu fleksijskih tipova, a prioritetna je primjena refleksno kočećih položaja. Dijete se naslanja na ruke dok ne podigne glavu kao da gleda naprijed, a potom se postiže abdukcija natkoljenice s fleksijom i ekstenzijom koljena. Nužno je pasivno podizanje kukova, naizmjence, sve do bočnog položaja. Ujedno se pasivno odižu ramena, izolirano ili istodobno s kukom, kao da želimo prevrnuti dijete na bok. Odizanjem djeteta od podloge postižemo elevaciju ruku s vanjskom rotacijom, dok noge abduciramo i rotiramo prema van. U položaju s ekstendiranim rukama izvode se vježba balansa. Moguće je ekstenziju postići uz loptu, pritiskom na sakrum, potkoljenice ili pete nadolje.


LEŽEĆI POLOŽAJ NA LEĐIMA
Ovim položajem potpomaže se antefleksija ruku, što pruža osnovu odizanja glave od podloge. Pogodan je u tretmanu fleksijskih spastičara sa adduciranim i interno rotiranim nadlakticama, uz flektirane podlaktice, šake i prste. Ipak, prednost treba dati refleksno kočećem proniranom položaju. Za ekstenzijske spastičare terapeutski položaj je supinacija. Kod njih su noge ekstendirane uz spazam aduktora ("fenomen škara") sa unutarnjom rotacijom i plantarnom fleksijom stopala. Izvode se simetrični pokreti postavljanjem nogu u retrofleksiju, abdukciju i dr., pri čemu se mijenja položaj glave i ruku. Potom se vrše asimetrični pokreti, npr. elevacija obje ruke i jedne noge i sl. U malog djeteta savjetuje se "rolanje", koje maksimalno nadražuje osjetna tijela labirinta i time razvija refleksno održavanje ravnoteže.


ČETVERONOŽNI POLOŽAJ
Podizanjem i spuštanjem rukama prema podlozi pospješuje se oslonac na ekstendirane ruke, inhibiraju spazam pektoralisa i addukcijski spazmi nadlaktica; potpomaže se ekstenzija i abdukcija ruke te otvaranje šake i prstiju. U četveronožni stav dijete se dovodi iz pronalne pozicije uz oslonac na ekstendirane ruke, a na flektirana se koljena postavlja odizanjem trupa ili pritiskom na abdomen. Glavu valja okrenuti jače zahvaćenoj strani. Jedna se noga flektira, a druga ekstendira. Nužno je njihanje trupa uz prenošenje težine tijela s jedne na drugu stranu, kao i dijagonalno. Cilj je da dijete održava ravnotežu uz njihanje i oslanjanje na tri ekstremiteta, a da pritom mijenja i položaj glave. Radi razvitka potpornih reakcija, u području ramena i sakruma vrše se oscilatorni pritisci ili pritisci nadolje. Slijedi iskorak flektiranog ekstremiteta uz rotacijski pokret zdjelice. Puzanjem se uspostavljaju automatski rotacijski pokreti u ramenima i kukovima.


KLEČEĆI POLOŽAJ
Stabilizacija zdjelice potpomaže se rotacijom prilikom postavljanja jedne noge unatrag, a druge unaprijed. Klečeći položaj predlaže se za spastičare ekstenzijskog tipa, a za fleksijske tek kad su spazmi inhibirani. Prijelaz iz četveronožnog u klečeći položaj vrši se povlačenjem ispruženih podlaktica prema gore u uspravni položaj. Kukovi i koljena su lagano flektirani, a trup se izravnava. Tada pacijent sjeda na pete i pokušava ponovno izvesti navedene pokrete. Na kraju je jedna noga flektirana, a druga ekstendirana, dok dlanovima dodiruje pod. Kasnije se izvode vježbe narušavanja balansa u svim smjerovima. Još se vježba sjedenje postrance, uz posjedanje preko lijeve i desne noge, čime se postiže rotacija zdjelice kao važni preduvjet pokreta ustajanja, sjedanja i hodanja.


SJEDEĆI POLOŽAJ
Potrebno je anteflektirati glavu radi opasnosti pada unatrag kod ekstenzijskih spastičara. Sjedenje se postiže flektiranjem ekstremiteta u kukovima i koljenima, tako da se pacijent podupire ispruženim rukama na podlogu pred sobom, uz obaveznu abdukciju kukovima. Potom se vježba na nižoj stolici, uz balans ekstremitetima jedne, potom druge strane. Izvodi se rotacija trupa uz fiksiranu zdjelicu, koju prate ruke i glava. Iz sjedećeg položaja prelazi u raskoračni stav, potom pokušava flektirati nogu kao da želi petom dotaknuti sjedalo te napokon sjedi na stolici, rukama uz tijelo, i naizmjence ekstendira potkoljenice bez naginjanja unatrag. Pacijentu pomažemo pritiskom na rame i povlačenjem stopala u dorzalnu fleksiju. U razvijanju ravnoteže pri sjedenju balans se održava rukama u visini ramena (visoki oprez), kasnije su ruke sve niže (niski oprez), dok se ne spuste potpuno uz tijelo.


STOJEĆI POLOŽAJ
U stojećem stavu, kod pacijenata s flektiranom glavom, brada je podignuta prema naprijed radi održanja ravnine pogleda, dok ekstenzijski spastičari teško održavaju glavu bez tuđe pomoći. Ruke su često flektirane, abducirane, interno rotirane, trup sagnut s pojačanom lordozom ili polufleksijom kukova, noge nepotpuno ekstendirane, prsti pandžasti, osloncem na medijalni rub stopala. Kod hemiplegičara je koljeno ispruženo, a stopalo u jakoj plantarnoj fleksiji i inverziji. Kod ustajanja iz čučećeg položaja, pacijenta treba pridržavati ispod aksile ili u predjelu zdjelice. U stajanju kukovi moraju biti ekstendirani, a zdjelica povučena prema naprijed. U tom položaju pacijent izvodi pokrete fleksije potkoljenice ekstendiranih kukova (prvo pasivno) što već čini održavanje težine na jednoj nozi. Slijedi odmicanje jedne te druge noge u raznim smjerovima. Potom pacijent ustaje iz čučnja dok je jedna noga ispružena prema naprijed, a druga, koja služi kao oslonac, jest malo abducirana i rotirana prema van. Pri ustajanju pacijent povlači ispruženu nogu prema drugoj. Ustaje sa stolice kad su mu noge usporedo, a pete na podlozi; kasnije ustaje s jednom nogom ispred druge. Pritom su kukovi flektirani, a kralješnica i zdjelica uspravne. Prenosi se težina na stopala, te slijedi ekstenzija kukova. Fleksija glave potpomaže dorzifleksiju stopala. Slijede vježbe stajanja na jednoj nozi, dok je druga na nestabilnoj podlozi - kocki, spužvi ili lopti, pri čemu se trenira upotreba ruku.


VJEŽBE BALANSA
Uz sustavno provođenje vježbi ravnoteže narušavanjem balansa tijekom napretka djeteta iz ležećih prema stojećem položaju, opisuju se, naročito u tretmanu ataksija, vježbe balansa na nestabilnim podlogama. Pritiskom na spužvastu podlogu uz razne dijelove tijela dijete se potstiče na održavanje ravnoteže u položaju na leđima, trbuhu i bokovima. Postupno se koriste veće kosine na kojima se dijete posjeda i oslanja rukama. Nakon ležećeg, dijete se postavlja u četveronožni stav, koriste se oscilatorne podloge, sa i bez držača. Dijete u sjedećem stavu na takvoj podlozi isprva održava ravnotežu uz abducirane ruke, kasnije uz adducirane. U slijedećoj fazi prelazi se na postavljanje u stojeći položaj, na stabilnoj podlozi.
Bobathov koncept koristi se i u rehabilitacijskim postupcima nakon cerebrovaskularnog inzulta s posljedičnom djelomičnom ili potpunom oduzetošću ekstremiteta, kao i kod multiple skleroze u segmentu vježba ravnoteže.

Preuzeto sa [You must be registered and logged in to see this link.]

RAZVOJNE VJEŽBE I MASAŽA ZA BEBE; Aimee E. Ketchum
objavljeno u broju 67 (08/09)





Jedini DVD za roditelje i stručnjake zasnovan na senzornoj integraciji, s informacijama o poticanju svih bebinih osjetila u svrhu optimizacije razvoja. Pokazuje tehniku masaže beba i male djece i razvojnu gimnastiku za bebe. Tehnika masaže, prikazana na ovom DVD-u, pogodna je za svu dojenčad čija je tjelesna težina veća od 1,5 kg, uključujući i nedonoščad, preosjetljivu djecu i djecu s posebnim potrebama.

Autorica ovog programa se posljednjih deset godina, kao pedijatrijski radni terapeut i kao mama, bavila istraživanjem ranog dječjeg razvoja i stvaranjem programa koji će bebama omogućiti najbolji mogući početak. Masaža i gimnastika za bebe, u kombinaciji s uputama o tome kako poticati bebu, pomoći će vam položiti temelj optimalnog razvoja u najvažnijim prvim godinama.
Na ovom DVD-u naći ćete zabavan i interaktivan program koji će vam omogućiti da se na izvrstan način povežete sa svojom bebom!

Ilona Posokhova

Nakladnik: Ostvarenje d.o.o., D. Vukojevac 12, Lekenik
Prodaja: Pouzećem na tel. 01/6255 314, putem [You must be registered and logged in to see this link.] ili u svim boljim knjižarama. Besplatna dostava poštom.
Izdanje: 2009.
Cijena: 100 kuna

VJEŽBE RAZVOJEN GIMNASTIKE<
><
>1. POLOŽAJ NA LEĐIMA<
><
>1) Podraživanje škakljanjem po stopalu, od pete prema prstima<
>2) Podraživanje škakljanjem od koljena do pete, vanjskim rubom stopala do malog prsta<
>3) Razgibavanje stopala pokretima prema gore i dolje<
>4) Razgibavanje cijele noge (palcem gurati stopala prema gore)<
>5) "Vožnja bicikla" - naizmjenično savijanje i opružanje jedne, pa druge noge<
>6) Razgibavanje natkoljenica, peta je postavljena na podlogu, stopalo i prsti pruženi, a drugom rukom povlačimo koljeno prema naprijed<
>7) Stopala su postavljena na podlogu - fiksirana, a povlačimo oba koljena istovremeno prema naprijed<
> Razgibavanje kukova - jedna noga je ispružena, a druga savijena do trbuha i okrećemo tijelo u suprotnom od te noge<
>9) Razgibavanje obje noge istovremeno - savijanjem do trbuha i opružanjem<
>10)Razgibavanje prstiju ruke - palca kružnim pokretima, a ostala 4 prsta ispružanjem i savijanjem<
>11)Razgibavanje podlaktice sa šakom okrenutom prema gore, ka ramenu<
>12)Razgibavanje ruke iz ramena, pokretima raširenih ruku, dlanovi prema unutra u pljesak<
>13)Razgibavanje ruke prema gore, gibanjem ruke kraj glave sa opruženim laktom<
>14)Jačanje vratne muskulature podizanjem djeteta od podloge hvatom za ruke, škakljanjem po vratu i hvatanjem za glavu i gibanjem prema grudnom košu<
><
>2.POLOŽAJ NA TRBUHU<
><
>1) Prsti šake su oslonjeni na podlogu, glava djeteta je okrenuta prema naprijed, te blagim škakljanjem stimuliramo ga na podizanje glave (stimulacija u predjelu vrata i leđa duž kralježnice)<
>2) Stimuliranje i podizanje glave hvatom za ramena i podizanje do podloge<
>3) Razgibavanje noge podizanjem potkoljenice i guranjem stopala prema dolje<
>4) Razgibavanje kukova gibanjem noge u stranu do trbuha (jednom rukom je fiksirana zdjelica)<
>5) Okretanje djeteta preko boka na leđa savijanjem noge suprotno, dok je ruka rotirajućeg boka ispružena kraj tijela<
><
>3. POLOŽAJ NA LEĐIMA<
><
>1) Jednom rukom uhvatimo djetetovu glavu, drugom oba koljena i istovremeno gibamo prema grudima, a koljena savijana prema trbuhu<
>2) Dijete je okrenuto bočno ka nama i istovremeno razgibavamo ruku i nogu koji su u početnom položaju opruženi, a zatim istovremeno gibamo ruku prema dolje kraj tijela, a nogu savijemo do trbuha<
>3) Istovremeno gibanje ruke i suprotnog koljena, da dodirne<
>4) Razgibavanje kukova sa svakom nogom posebno - obje su ispružene<
>5) Razgibavanje kukova sa obje noge istovremeno - istovremeno savijanejm obje noge do trbuha, istovremeno širimo u stranu, pritiskom koljena do podloge i vraćamo u opruženo

Vježbanje
Bobath concept
Još se naziva i "konceptom života"(po Berti i Karelu Bobathu).Temeljen je na savladavanju problema,a uključuje terapiju poremećaja pokreta u djece sa patologijom središnjeg živčanog sustava.Ciljevi su terapije postizanje što veće moguće samostalnosti uz kvalitetu života.Za dijecu sa nekim oštečenjem središnjeg živčanog sustava to znači ostvariti najveći mogući stupanj neovisnosti,te se tako pripremiti za toliko normalan adolescentni i odrasli život koliko je to moguće postići.

Bobath je igra kroz učenje i upotrebljavaju se rekviziti kao što su valjci,lopte,klupice... različitih veličina; no mogu poslužiti i vježbačeve noge i ruke kao i različite zanimljive igračke kojima zabavljamo dijete dok ga postavljamo u pravilne položaje.Najbolje je vježbati na strunjači.

Osnovni elementi bobathove tehnike su:

•inhibicija abnormalnih refleksnih aktivnosti
•olakšanje,potsticanje i stvaranje normalnih,svjesnih,automatskih pokreta
•razvoj najvažnijih osnovnih pokreta-kontrola glave,okretanje,klečanje,sjedenje,stajanje uz održavanje ravnoteže u tim radnjama
•normalizacija svakodnevnih vještina i samozbrinjavanje
Gdje se izvode vježbe:

1.Specijalna bolnica za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak 2 , 10000 Zagreb - Moguće je iskoristiti pravo na hospitalizaciju četiri puta godišnje po 10 dana uz edukaciju majke za rad s djetetom kod kuće.Smještaj je na odjelu majka-dijete tel.01/4925-264
Terapija po Vojti
Sastoji se u dva dijela:

1.Neurološki pregled koji omogučuje liječniku procjenu djetetova razvoja od rođenja i daje pouzdane elemente za postavljanje dijagnoze
2.Vojta terapije-Vojta je uvijek smatrao živčani sustav otvorenim sustavom ,u kojem je prisutna osnovna filogenetička organizacija prijemčivosti na različite podražaje koje mogu djelovati na njegovo funkcioniranje i anatomsku matulaciju.
Fizioterapija po Vojti temelji se na refleksnome kretanju i razvoju plasticiteta mozga.Refleksni su uzorci kretanja globalni(refleksno puzanje i refleksno okretanje).Za vrijeme tih aktivnosti aktivira se cjelokupna muskulatura.Aktivacijom se djeluje na različite strukture središnjeg živčanog sustava.

U Vojti se dijete fiksira u određenom položaju,uz pritisak na točno određene točke tijela,a što izaziva određene pokrete koje sam nesvjesno izvodi.Vježbanje traje oko dvadeset do trideset minuta tijekom kojih se promjeni šest položaja.Bit Vojte je da u svakom položaju rade gotovo svi mišići,a posebice oni potrebni za ciljani pokret.Optimalno je vježbanje četiri puta u toku dana.Prema ovoj metodi sve što dijete može učiniti-treba učiniti samo.

Gdje se izvode vježbe:

1.Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16 - Vježbe izvodi vft.Suzana Skočilić-Kotnik ,tel. 01/4600-154
Terapijsko jahanje
U pokretu na konju postiže se znatno bolji položaj kralježnice i kukova,a kretanje zajedno s konjem djetetu omogućuje stjecanje osjećaja kontrole tijela u pokretu,smanjenje spastičnosti te se postižu pokreti inklinacije i reklinacije zdjelice

Plivanje
Najpoznatija je Halliwick terapija(hidroterapija)-izučeni terapeut u vodi facilitira u djece,koja već imaju određene sposobnosti izvođenja pravilnog funkcionalnog pokreta,pravilno držanje,osjećaj kako treba izvesti pokret ,a sve uz inhibiciju nepoželjnoga tonusa i patoloških obrazaca pokreta.(ne znam baš da li je za našu djecu bazen,ja Frana ne bih vodila na bazen ,samo more!)

Koju vježbu odabrati?
Na roditeljima je da odluče po kojoj će terapiji raditi ,a neki roditelji kombiniraju tehnike vježbanja .Najbolje tehnike nema,odnosno svako dijete na različite pristupe različito reagira .Vi kao roditelj koji najviše radi sa djetetom čete s vremenom i prvim rezultatima najbolje znati što vašem djetetu odgovara.Možda i vi budete oni koji s djecom i "idu na Vojtu",na terapijsko jahanje,,vježbaju na bazenu,a možda budete vježbali samo u kući.U toj se odluci rukovodite isključivo reakcijama vašeg djeteta,a uvijek možete zatražiti i savjet fizioterapeuta.Vaš fizioterapeut trebao bi prije svega uvesti vas ,roditelje, u pravilno rukovanje s djetetom s poteškoćama,tj.pokazati kako kretnje svakodnevnih aktivnosti (presvlačenje,nošenje,igra,hranjenje,sjedenje u vašem krilu itd.) prilagoditi potrebama i poteškoćama djeteta-HANDLING.Ovladate li handlingom,bit ćete mirni i sigurni da vaše dijete kontinuirano prima pravilne informacije.Ako je po handlingu dobro pozicionirano ,ono na neki način vježba u svakom trenutku,u kontaktu s vama,pa i onda dok se bavi nekom drugom aktivnošću.Izrazito je važno da handlingu podučite i ostale ljude iz djetetove blizine.

svaka čast za tekst i primjere vježbica, mi smo vježbači, doduše malo kasnimo (sad imami 17 mj a vježbamo od 14 mj) ped nije vidio nikakve smetnje, al se nadam da ćemo sve uspiti stići jer nam fizijatar kaže da je samo blago hipotoničan i da se vježbama sve može ispraviti.
imam samo malo pitance neke od izraza ne kužim pa ako može pojašnjenje ako zna tko
npr. flektiran i ekstendiran šta to znači

FLEXIJA-PREGIBANJE
EKSTENZIJA-ISPRUŽANJE

hvala puno na "prijevodu"

nema na čemu

evo par linkića - nama bilo od pomoći kad smo išli na vježbice:

[You must be registered and logged in to see this link.]

Pojam neurorizično dijete pojavio se u medicinskoj literaturi šezdesetih godina 20. stoljeća s ciljem da se iz ukupnog broja živorođenih izdvoje ona novorođenčad koja bi mogla imati smetnje u razvoju. Metode probira su usavršavane, a broj čimbenika rizika je smanjivan kao rezultat brojnih istraživanja i dugoročnog praćenja rizične djece. Danas se smatra da 10% živorođene djece pripada grupi neurorizičnih.


U trudnoći, tijekom porođaja i u ranoj novorođenačkoj dobi mnoga stanja mogu imati nepovoljan utjecaj na rast i razvoj ploda s kasnijim sekvelama u razvoju.

Najčešća nepovoljna stanja su:

Visoko rizična majka

1. Demografske i fizičke karakteristike
1.1. dob majke (manje od 15 i više od 35 godina)
1.2. preuhranjenost
1.3. niži socioekonomski status

2. Obstetrička anamneza
2.1. anomalije genitalnog trakta
2.2. pobačaj,mrtvorođenče,prematurus, makrosomija,paritet
(5 i više),izoimunizacija,eklampsija,prethodno rođenje visoko
rizičnog djeteta,operativno dovršenje prethodnog porođaja,
prethodno rođenje djeteta s genetskim smetnjama

3. Bolesti majke
3.1. hipertenzija
3.2. bolesti srca,bubrega,pluća,jetre,teške anemije
3.3. šećerna bolest
3.4. maligne bolesti
3.5. epilepsija

4. Komplikacije tijekom postojeće trudnoće i porođaja
4.1. zastoj u rastu
4.2. izloženost teratogenima
4.3. preeklampsija i eklampsija
4.4. placenta praevia, abrupcija placente
4.5. polihidramnion,oligohidramnion
4.6. porođaj prije 37. tjedna ili iza 42. tjedna gestacije
4.7. višeplodna trudnoća
4.8. prolaps pupkovine
4.9. fetalna acidoza
4.10. fetalna bradikardija i tahikardija
4.11. hipotenzija, hipoksija majke

Visoko rizično dijete

1. Niska porođajna težina
2. Asfiksija
3. Infekcije
4. Neurološka simptomatologija (konvulzije,apnoične atake)

Dugogodišnjom suradnjom neonatologa i liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti došlo se do zaključka da najnepovoljniji utjecaj od čimbenika rizika imaju:
1. prematuritet
2. asfiksija
3. neurološka simptomatologija (konvulzije,apnoične atake i
abnormalni neurološki znaci)
4. teška bolest ili infekcija novorođečeta

Čimbenici rizika su najčešće udruženi i tada su sekvele vjerojatne. Kao posljedice može uslijediti:
1. cerebralna paraliza
2. umna zaostalost
3. smetnje vida
4. smetnje sluha
5. smetnje govora
6. smetnje koncentracije,edukacije,socijalizacije.

Sve ove navedene posljedice mogu se prevenirati:
1. ranom dijagnostikom neurorizika
2. ranim uključivanjem djeteta u odgovarajući rehabilitacijski postupak
3. sustavnim praćenjem i bilježenjem podataka o djeci s neurorizikom.

Pravodobno i pravilno provedenim rehabilitacijskim postupkom postiže se ne samo izbjegavanje ireverzibilnih oštećenja već i potpuno izjednačavanje, u svim funkcijama, neurorizične djece sa svojim vršnjacima.





4. svibnja 2005. Uredili:
Tomislav Benjak, dr. med.



Autori:
prim.mr.sc.Zlata Modrušan-Mozetić
prof.dr.sc.Vlatka Mejaški-Bošnjak



Objavio: Tomislav Benjak, dr. med.

OSMJEH

OSMJEH - savjetovalište za neurorizičnu djecu je otvoreno! Hrvatsko društvo za optimalizaciju razvoja neurorizične djece je nevladina i neprofitna organizacija koja je osnovana 2005. god.

Da se predstavimo…

Mi smo TIM stručnih djelatnika sljedećih profila:

dr. med. spec. pedijatar
prof. psihologije
dipl. soc. radnik
prim. mr. sc. dr. stom. pedodont
mr. sc. prof. defektolog
prof. logoped
i drugi stručnjaci


Zašto smo nastali?

Bilježeći porast djece koja imaju ili bi mogla imati smetnje u neurorazvoju „baby at risk", potaknuti smo na otvaranje savjetovališta.

Što vam pružamo?

Multidisciplinarno savjetovalište za:

dijete sa smetnjama u neurorazvoju

dijete sa faktorima rizika





…a metode rada su:


individualni savjetodavni rad s obitelji

individualni savjetodavni rad s djecom

grupni savjetodavni rad s obitelji


Naši ciljevi?




podizanje kvalitete života djece s odstupanjima u neurorazvoju i sa faktorima rizika

pružanje psihosocijalne podrške i osnaživanje roditelja kako bi se prevladale poteškoće u obitelji

postignuće optimalnog neurorazvoja djeteta sa postojećim ili mogućim odstupanjem u neurorazvoju



Poruka roditeljima !

U OPUŠTAJUĆEM OKRUŽENJU ZAJEDNO ĆEMO DOPRINIJETI OPTIMALIZACIJI RAZVOJA VAŠEG DJETETA.

Što je novo?

savjete o vašim pravima koja možete ostvariti, dobiti ćete na jednom mjestu

glazbene kupke


vibroakustička terapija


Posjetite nas ako:

primijetite da Vaše dijete odstupa u neurorazvoju

vašem djetetu dijagnosticiran neki oblik senzomotornog poremećaja

uočena neurorizična simptomatologija

želite provoditi korektivnu gimnastiku uz vibroakustičnu stimulaciju

Radno vrijeme:
svakim danom u vremenu od 16,30 sati do 20,30 sati u prostorijama Doma zdravlja Novi Zagreb.

Zagreb, Remetinečki gaj 14
Tel.: 01/ 61 41 333




13. listopada 2009. Autori:
OSMJEH - savjetovalište Udruge za neurorizičnu djecu


Objavila: Andreja Barišin, dr. med.